Kada bi stavili vruću šoljicu čaja u zamrzivač, ona se ne bi odmah ohladila, a slično bi se desilo i sa zemljom kada bi Sunce, recimo, "odlučilo" da se odjednom ugasi.
Zemlja bi ostala topla, barem u poređenju sa prostorom oko nje, nekoliko miliona godina, ali bi svi na njenoj površini osjetili zahlađenje znatno ranije. Tokom prvih nedjelju dana temperatura bi pala na -17°C, a u prvih godinu dana dostigla bi -73°C. Površina svih svjetskih okeana bi se zamrzla, ali bi taj led zato štitio ostatak okeana od smrzavanja narednih nekoliko stotina hiljada godina.
Par miliona godina nakon gašenja Sunca, Zemlja bi na površini dosegla stabilnu temperaturu od -240°C, što je temperatura identična onoj koju bi otpuštala Zemljino jezgro i koju bi Zemlja otpuštala u svemir, tvrdi Dejvid Stivenson, profesor planetarnih nauka na Kalifornijskom institutu za tenhologiju.
Ako se pitate kako bi ljudi preživjeli sve to, rješenja postoje. Ljudska vrsta mogla bi da preživi u građevinama na dnu okeana, ili koristeći nuklearnu ili geotermalnu energiju Zemlje za održavanje životnog prostora. Pravi primjer korišćenja Zemljine geotermalne energije postoji već i danas - a to je Island.
Profesor astronomije na Univerzitetu Ročester, Erik Blekman, ističe kako bi čovječanstvo moglo da još stotinama godina nakon nestanka Sunca crpi toplinu iz vulkana kako bi preživjelo. Normalno, fotosinteza bi istog trenutka prestala da funkcioniše, a većina biljaka izumrla bi za svega par nedjelja. Veliko drveće bi međutim, uspjelo da preživi nekoliko decenija zahvaljujući sporom metabolizmu i rezervama šećera.
Bez hrane na samom dnu ljestvice ishrane, većina životinja bi vrlo brzo nestala, ali bi lešinari koji bi se hranili ostacima uspjeli da požive još neko vrijeme - dok ih hladnoća ne istrijebi.
Naravno, Sunce ne drži samo Zemlju u životu - već je drži i u orbiti! Kada bi njegova masa iznenada nestala (iako je ovo prilično nemoguće), planeta bi jednostavno odletjela.
B92
