Izvršni direktor CEZAP-a, Olga Nikčević, saopštila je da su, kada su u pitanju mesni proizvodi, u okviru projekta Evropski potrošački most analizirani »Goranović« i Pantomarket iz Crne Gore i Karneks /Carnex/ i Neoplanta iz Srbije.
»Rezultati svih poizvoda koje smo analizirali su u okviru pravilnicima dozvoljenih rezultata. Međutim postoje neke stvari koje su kontradiktorne«, rekla je Nikčević na konferenciji za novinare.
Ona je ocijenila da bi možda trebalo intervenisati na izmjeni nekih djelova pravilnika.
»Svaka čajna kobasica sadrži 4,5 do pet odsto soli, što je pravilnikom dozvoljeno, ali ako pojedete 100 grama u toku dana vi ste zadovoljili dnevne unos soli. Preko toga, ako čuvate i vodite računa o svom zdravlju, ne bi smjeli ništa slano da pojedete u toku dana«, objasnila je Nikčević.
Sama ta činjenica, kako je poručila, upućuje na to da bi potrošači trebalo da vode računa šta kupuju i u kojoj mjeri konzumiraju određene proizvode.
U okviru projekta, koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, urađena je analiza pet uzoraka proizvoda od kukuruza na aflatoksine i 12 uzoraka proizvoda mesa na kvalitet. Sve analize uzoraka su obavljene u akreditovanoj laboratoriji za te poslove, Centru za ekotoksikološka ispitivanja.
»Ovakva istraživanja su odlična poruka potrošačima kada kupuju da vode računa, a proizvođačima da redukuju sadržaj soli u čajnoj kobasici, a prije svega da se mijenjaju neki djelovi pravilnika«, dodala je Nikčević.
Specijalista sanitarne hemije, Milena Đurišić, kazala je da rezultati ispitivanja čajne kobasice nijesu na nekom zavidnom nivou najviše zbog prisutne količine soli koja se kretala od 4,4 do 5,1 odsto.
»Svi uzorci su hemijskim analizama okarakterisani kao slani, a konzumiranjem 100 grama ovakvog proizvoda zadovoljava se dnevni limit«, objasnila je Đurišić.
Takođe u deklaracijama, kako je kazala, nije upisan podatak za energetsku vrijednost, izuzimajući proizvod »Goranović«, a riječ je o vrlo značajnoj grupi proizvoda u energetskom smislu.
Analizirana je i stiješnjena šunka, čiji su analizirani proizvodi u organoleptičkom smislu dobri, s obzirom da su svi rezultati u granicama prosječnih vrijednosti.
»U smislu kvaliteta vrlo su bliski jedni drugima, a u pogledu sadržaja podataka u deklaracijama, proizvod firme »Goranović« sadrži podatak o energetskoj vrijednosti, dok deklaracije ostala tri proizvođača ovaj podatak nemaju«, rekla je Đurišić.
Organoleptičke osobine viršle, koja je takođe analizirana, nemaju veće odstupanje u odnosu na prosječne vrijednosti utvrđene pravilnikom, ali ukupno sadržaj deklaracije i vrijednosti tih parametara vrstu Delikates Karneks izdvajaju u kategoriji kvaliteta te vrste proizvoda.
Takođe, zbog aktuelne situacije sa aflatoksinima analizirani su proizvodi od kukuruza proizvođača iz Srbije, a svi rezultati su u granicama predviđenim zakonskom regulativom.
»Ovakvo istraživanje je most između potrošača i proizvođača, što za posljedicu može da ima i korekciju zakonske regulative«, zaključila je Đurišić.
