On je danas, na sjednici skupštinske Komisije za kontrolu postupka privatizacije, kazao da je prioritet naći način da se isplate sva zaostala dugovanja radnicima.
»Raskid ugovora jeste jedna od mogućih opcija, takođe i iznalaženje drugih rješenja. Da li će to biti kroz reorganizaciju u stečaju, to je nešto čime se resorno Ministarstvo i Vlada moraju baviti«, naveo je Vujović.
On je naveo da je postupak privatizacije HTP Boka, kojeg je kupila Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića, sproveden apsolutno u skladu sa zakonom i na javno transparentan način sa svim standardima koji predviđaju takav postupak prodaje.
Vektra Montenegro kupila je krajem decembra 2007. godine 59,45 odsto kapitala HTP Boka, uz obavezu da u preduzeće uloži 350 miliona EUR, izgradi i renovira četiri hotela za tri godine i zaposli 1,2 hiljade radnika.
Umjesto najavljenih investicija, srušen je hotel Tamaris, Igalo je devastiran, dok su drugi objekti prodati ili dati u zakup. Hotel Plaža, koji odavno nije u rangu traženih hotela, radi samo četiri do pet mjeseci godišnje.
»Ne mislim da je ovaj ugovor štetan, nego je šteta što ovo nije realizovano po ugovoru. Što se tiče predviđenih investicija kamo sreće da je to urađeno kako je predviđeno«, rekao je Vujović.
Kompanija Vektra Montenegro, koja je na tenderu bila prvorangirana, u tom momentu bila je sposobna da plati 22,2 miliona EUR za to preduzeće, ali je u uslovima krize došla do problema koji su je doveli do stečaja.
Predsjednik Komisije i poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić kazao je da su u HTP Boki nastali problemi koji se tiču zaposlenih, jer nijesu uplaćivane obaveze koje su određene kolektivnim ugovorom.
»A kada su stvoreni uslovi da se raskine ugovor, to se nije desilo. Sada je to uništeno preduzeće, devastirana imovina, radnicima se duguje sedam zarada i povezivanje radnog staža«, rekao je Vučinić.
On je pitao šta je bilo sa imovinom Vektra Boke, kao i zašto nije raskinut ugovor kada su se stekli uslovi za to.
Predsjednik Sindikata HTP Vektra Boke, Vojin Miljanić kazao je da se radnicima duguje sedam plata, šest naknada za prevoz, dva regresa i tri godine doprinosa.
»Mene interesuju naša dugovanja i socijalni program. Postoji volja menadžmenta da se nešto riješi, jer smo se dogovorili da do 10. u mjesecu primamo platu od poslovanja hotela Plaža«, rekao je Miljanić.
Prema njegovim riječima, postoji i volja da se proda jedan plac, od čijeg novca bi se moglo naplatiti nekoliko doprinosa i da bi radnici, koji su stekli za to uslov, pošli u penziju.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Ines Mrdović kazala je da su u privatizaciji Vektra Boke sadržane grube zloupotrebe službene dužnosti koje su u zoni krivične odgovornosti čime mora da se bavi Tužilaštvo.
»Pripremili smo krivičnu prijavu koja je obuhvatila devet osoba i koja je danas dostavljena Vrhovnom državnom tužilaštvu«, dodala je Mrdović.
Prema njenim riječima, postoji famozna odredba iz krajnje štetnog ugovora, a to je klauzula kojom se investitoru daje mogućnost da ukoliko uđe u stečaj da mu se vrati 70 odsto kupoprodajne cijene od 22,2 miliona EUR, što znači 17 miliona EUR.
»Na to nijesmo nailazili. To je nečuveno. Čiji je to bio zahtjev?«, pitala je Mrdović.
Investicije koje su projektovane na 50 miliona EUR, garantovane su sa bankarskom garancijom od 2,5 miliona EUR i deset miliona EUR mjenicama, koje su mjenice firme Vektra Montenegro.
»Zašto mjenicama? Par godina kasnije ta firma je ušla u stečaj. A država, umjesto da raskine ugovor, zaključuje aneks u periodu kada čitava javnost zna da ta firma više ne može da garantuje. U aneksu je Brković garantovao imovinom, čiju je procjenu radila njegova firma, što je Vlada prihvatila«, podsjetila je Mrdović.
Ona je ocijenila da se radi o jednoj od najštetnijih privatizacija u crnogorskom turizmu, a bio je najviše u korist tajkuna Dragana Brkovića.
Mladen Bojanić iz Pozitivne pitao je ko je imenovan za kontrolora.
"Zašto je ugovor zaključen tako da ako se zatvori društvo, kupcu se vraća 70 odsto od onoga što je uložio?", pitao je Bojanić.
Vujović mu je odgovorio da ne može da se sjeti imena svih članova radnih grupa koji su radili na tome, ali da će mu ih naknadno dostaviti.
Sekretar Sekretarijata za razvojne projekte, Nebojša Popović kazao je da je za njih najbitnije što se ugovor većim dijelom ispoštovao, nije bilo otpuštanja radnika, iako su problematična dugovanja radnicima.
»Dobar je pravac da se prodajom imovine isplati dio dugovanja. Postoje određeni objekti koji se ne mogu otuđiti, što je predviđeno ugovorom«, rekao je Popović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Obrad Gojković, koji je prisustvovao sjednici u svojstvu zainteresovanog poslanika, kazao je da država od zemljišta te kompanije ima kapital oko 80 ili 90 miliona EUR.
»Zašto se ne bi raskinuo ugovor, pa i isplatilo vlasniku 17 miliona EUR, radnicima ali i namiriti druga dugovanja prema državi, kao što su porez i plaćanje Vodovodu? Kapital postoji, može se unovčiti i naći će se investitor vrlo lako«, rekao je Gojković.
Veljko Vasiljević iz DF-a pitao je ko su bili članovi Tenderske komisije i šta je bio njihov posao.
»Ovo je sve uvijeno u zakonsku formu i djeluje ispravno«, dodao je Vasiljević.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Željko Aprcović kazao je da je njemu bitno što su objekti bili zaštićeni, a da je sada najbitnije kako zaštiti prava radnika.
»Ne mogu se složiti da se ugovori raskidaju kako želimo. To povlači neke određene obaveze. Država treba da reaguje da radnici što prije budu isplaćeni«, naveo je Aprcović.
Usvajanje zaključaka u vezi privatizacije HTP Onogošt, kao i izbor zamjenika predsjednika Komisije, koji su bili na dnevnom redu današnje sjednice, odloženi su za narednu.
