KRIVOKAPIĆ: Ne znam zemlju gdje su nagrađeni tražili poništavanje države

je kazao da je dodjela ovogodišnjih Trinaestojulskih nagrada bila samo povod za unaprjeđenje regulative, javlja Mina.

»Taj slučaj je samo bio povod za unaprijeđenje regulative, ali treba uvesti i sistemsko rješenje za druge nagrade, kako bi taj čitav sistem imao dodatnu legitimnost«, naveo je on.

Krivokapić smatra da za sve buduće slučajeve Skupština treba da ima mogućnost kako bi se omogućila trajnost nagrade.

On je pojasnio da se predlogom ne mijenja koncept dodjele nagrade preko žirija, ali da se mora imati zaštitni mehanizam.

»Dolaziće nagrade i žiriji, ako bude rastao broj spornih slučajeva oko nagrade u našoj maloj zajednici treba smanjiti njihov broj«, kazao je

ć, navodeći da njegov predlog daje Skupštini mogućnost da se nagrada zašiti kada je to potrebno.

On je kazao da njegov predlog nije dobio potrebnu većinu na Kolegijumu predsjednika parlamenta da se na dnevni red stavi po hitnom postupku.

iz SNP-a pitala je Krivokapića kako zamišlja proceduru da Skupština odluči da se Trinaestojulska nagrada ne dodijeli u određenoj godini.

»Zašto onda Skupština ne dodjeljuje nagradu. Da li postoji čovjek koji ima kredibilitet da nakon ovakvih pravila prihvati da bude u žiriju«, kazala je ona.

Krivokapić je odgovorio da svaka odluka Skupštine može biti poništena na Ustavnom sudu, ali i da je autoritet poslanika veći od žirijevog.

»Žirijevo pravo je preneseno sa Skupštine i zaštitni mehanizam mora postojati. Ne znam zemlju gdje su dobitnici nagrade tražili poništavanje te države, i Skuština treba da štiti ugled države, što je i njena ustavna funkcija«, rekao je on.

je precizirao da je suštinski predlogom mislio da Skupština može u određenom slučaju da poništi odluku žirija i da se može tako preformulisati u predlogu.

iz Fronta je rekao da je ubijeđen da Predlog zakona ima veze sa rebalansom budžeta i Kombinatom aluminijuma, i da je došao na dnevni red kada je počeo da se urušava sistem koji je pravila vladajuća partija.

»Predlog ima diskriminatorske porive, i ima za cilj da poremeti novi odnos koji je dovodio do poremećaja u funkcionisanju vlasti. Svi znaju da je cilj predloga da se unese nova doza patriotizma kako bi se zaboravilo na to kako se novac iznosi iz zemlje«, rekao je Radunović.

On smatra da je Krivokapić svojim predlogom htio da kaže da nagradu ne može da dobije neko ko nije sa njim saglasan o istoriji Crne Gore.

»Zbog čega se onda ne ukine žiri a nagradu da dodijeljuje Crnogorska kulturna mreža. Nadam se da u parlamentu neće biti dovoljno većina da se izglasa ovakav staljinističko-hitlerovski predlog, ako hoćemo da budemo slobodno društvo ne smijemo da dozvoljavamo takve stvari«, kazao je Radunović.

Krivokapić je kazao DPS nije podržao da se predlog po hitnom postupku stavi na dnevni red i da taj akt nema veze sa KAP-om.

»Ne tražim reviziju svih nagrada, nijesam predložio da se Njegoševa nagrada ukine

i

, te greške treba da istorija proučava«, naveo je Krivokapić.

On smatra da je dobro što se o njegovom predlogu raspravlja nakon dodjele nagrada, bez opterećenja pojedinačnih slučajeva.

Radunović je kazao da je predlog dogovorena igra da bi se javnost vratila pričama o srpsko-crnogorskim podjelama, ocjenjujući da se taj argument uvijek povlači kada je vlast u krizi.

»Kada se Krivokapić bori za evropske vrijednosti zašto ne kaže da je Crna Gora jedina država u svijetu gdje jezik kojim se najviše govori nije službeni«, kazao je Radunović.

Krivokapić je rekao da nema problema sa srpsko-crnogorskim podjelama u Srbiji već u Crnoj Gori, jer je, kako je naveo, govorio pred srbijanskim poslanicima i dobio veći aplauz nego ikada u crnogorskoj Skupštini.

On je dodao da je srpski jezik prvi put uveden u službenu upotrebu u Crnoj Gori nakon referenduma 1992. godine.

»Službeni jezik je crnogorski i većina građana govori tim jezikom. Znate kako se Ustav mijenja , dvotrećinskom većinom u parlamentu i tropetinskom na referendumu, ako to uspijete da promijeniti onda ću to prihvatiti i govoriću sprski jezik«, kazao je

.

iz Fronta smatra da je Krivokapić predlogom potrvdio da je totalitarizam matrica u okviru koje djeluje.

Bojović je naveo da se otvara prostor da skuptšinska većina utiće na žiri da nagradu mogu dobiti samo oni koji su njoj prihvatljivi.

»Krivokapić to želi jer su ovogodišnji dobitnici glasali za državnu zajednicu. Predlog je šovinistički, što ne treba da čudi jer se zna od koga dolazi. Bila bi istorijska sramota ako prođe zakon«, kazao je

.

iz DPS-a je rekao da će ta stranka biti uzdržana pri izjašnjavanju, jer želi da sagleda sve moguće mehanizme u vezi predloga.

»Da li je to smjena žirija ili poništenje odluke, potrebne su dodatne konsultacije kako bi dali konačni sud, ali lično ne mogu da razumijem one koji su protiv države i da neko ko je ne prihvata dobija najveću državnu nagradu«, rekao je on.

je pitao Krivokapića da li postoji Skupština u kojoj poslanici ne poštuju simbole svoje države. Krivokapić je odgovorio da je nepotrebno objašnjavati da li to treba poštovati.

Draginja Vuksanović iz SDP-a je rekla da će stranka podržati predlog, »kako bi se zaštitio dignitet države i nagrade«.

Poslanik Pozitivne,

navela je da će predstvnici te partije biti biti uzdržana, jer, kako je pojasnila, pravna konstrukcija predloga nije dobra.

»Ne mislimo da iko od poslanika ima dovoljno kompetentnosti da može suditi o odlukama žirija. Najbitnije je pitanje izbor žirija i na to se treba fokusirati«, ocijenila je ona.

Predsjednik Odbora,

je kazao da je rasprava pokazala da pitanje državnih nagrada zaslužuje pažnju i da je ta tema pokrenuta sa osnovom.

foto: Blic.rs