Moralna vertikala
Čak 83 posto Nijemaca u jednoj je anketi kazalo da Šmita smatra moralnom vertikalom Njemačke.
Rijetko koji političar kao on nalazi tako precizne riječi koje razumije svako, da opiše krizu koja je potkopala temelje ujedinjenja Evrope, projekta u koji je uložio sve svoje znanje tokom dvaju kancelarskih mandata od 1974. do 1982.
Šmit prigovara Angeli Merkel da vodi politiku koja zadovoljava samo finansijska tržišta. “Smiješno je da svijetom danas upravljaju tržišta koja zavise o raspoloženju 35-godišnjih zvijezda, koje sebe smatraju bankarskim menadžerima”, kazao je Helmut Šmit. Iako je blizak prijatelj s nekim od najmoćnijih bankara, Šmit je jedan od najglasnijih zagovaratelja regulacije finansijskih tržišta.
“Zadatak države nije zadovoljiti finansijska tržišta nego oduzeti im moć i vratiti je državi”, Merkelovoj zamjera da vodi sebičnu politiku i gleda samo njemački interes te guši uzdrmane članice EU nametnutim “diktatom štednje”. On smatra da je Njemačka puno odgovornija za budućnost Evrope od bilo koje druge zemlje.
– I to zato što smo fabrički, kao na tekućoj traci, ubili šest miliona Jevreja – argumentuje Šmit. Njemački susjedi koji pamte nacističku okupaciju svoje teritorije imaju osjećaj da se Berlin i danas želi nametnuti kao jedina snaga u Evropi i stvoriti Četvrti Rajh, a taj utisak mora se što prije promijeniti novom njemačkom politikom, smatra Šmit. Angeli Merkel prebacuje da u eurokrizi nastupa “nacionalegoistično” i stoga ga, kaže Schmidt, toliko i ne čudi ga što Merkel upoređuju s Hitlerom i karikiraju s kukastim krstom u naci-uniformi.
“Ona je za to dijelom i sama kriva”, kazao je Šmit.
Diplomirani ekonomista i priznati finansijski stručnjak Šmit ne štedi riječi kritike prema kancelarki ni kada se radi o privrednim pitanjima. “Merkel nema pojma o finansijama”, bio je otvoren u jednom nedavnom intervjuu.
A tko je Helmut Šmit, čovjek koga većina poznaje kao strastvenog pušača koji smije zapaliti cigaretu i u emisijama na javnim njemačkim televizijama ARD i ZDF?
Rođen je 1918. u Hamburgu. Kao srednjoškolac oduševljavao se Adolfom Hitlerom i u ljeto 1936. učestvovao na maršu u čast Hitlera od Hamburga do Nirnberga na partijski dan NSDAP-a. Nakon mature pozvan je u vojsku 1937. i služio je kao protivvazdušni artiljerac. U Drugom svjetskom ratu Helmut Šmit 1941. godine postao je rezervni poručnik u Vrhovnom zapovjedništvu Luftwaffe u Berlinu. Učestvovao je u opsadi Lenjingrada, za što ga je Hitler odlikovao Željeznim krstom 2. reda.
Nakon povratka s ruskog fronta do 1944. bio je referent za osposobljavanje protivvazdučnih artiljeraca u Ministarstvu vazdušnih snaga u Berlinu. Kasnije je prebačen na zapadni front u Belgiju. U aprilu 1945. pao je u britansko zatočeništvo, odakle je pušten u avgustu iste godine. Ubrzo nakon izlaska na slobodu upisao se u Socijaldemokratsku partiju Njemačke SPD.
Obožava filozofiju
Upisao je studij ekonomije, a 1947. i 1948. godine bio je predsjednik Socijalističkog studentskog zbora.
– Nisam bio ambiciozan. Naravno da mi je godilo javno priznanje, ali pokretač je bio negdje drugdje. Pokretačka snaga bila je tipična za moju generaciju: došli smo iz rata, doživjeli smo mnogo muke i užasa u ratu, i svi smo bili odlučni da damo svoj doprinos da se sve te užasne stvari nikada ne ponove. To je bila stvarna pokretačka sila – pojasnio je Šmit zašto se našao u politici.
Od 1968. do 1984. Schmidt je bio zamjenik nacionalnog predsjednika SPD-a. Za razliku od druge dvojice socijaldemokratskih kancelara Vilija Branta i Gerharda Šrederaa, Šmit nikada nije bio predsjednik svoje stranke na nacionalnom nivou. Nakon izborne pobjede SPD-a za Bundestag na izborima 1969., kancelar Vili Brant imenovao je Pmita za ministra odbrane. Prvi potez bio mu je skraćivanje vojnog roka sa 18 na 15 mjeseci. Pokazao se jako sposobnim i ubrzo je postao ministar finansija.
Nakon ostavke Vilija Branta kao šefa vlade, Šmit je 1974. izabran za petog saveznog kancelara. Najveći izazovi za vrijeme njegova mandata bili su globalna ekonomska recesija i naftne krize iz 1970-ih. Pod njegovim vodstvom Njemačka je krizu preživjela bolje od drugih industrijskih zemalja. Istaknuo se i u borbi s teroristima Frakcije Crvene armije (RAF) u takozvanoj “Njemačkoj jeseni“. Za savjete u političkom djelovanju često je pitao poznatoga filozofa Karla Popera, a bio je, kaže, pod utjecajem Marka Aurelija, Imanuela Kanta i Maksa Vebera. Zajedno s francuskim predsjednikom i ličnim prijateljem Žiskarom d’Estenom, Šmit je poboljšao francusko-njemačke odnose i vukao odlučne poteze prema daljim evropskim integracijama.
Analitičari ističu da je njegova politika bila posvećena etičkim i moralnim pitanjima. Od 1983. suizdavač je njemačkog nedjelnika Die Zeit. Čovjek koji je u Drugom svjetskom ratu rušio evropske mostove postao je najveći zagovornik povezivanja evropskih naroda. Ujedinitelj Evrope danas je u Njemačkoj popularniji čak i od Helmuta Kola, koji je ujedinio Njemačku. Ako SPD dobije izbore, Šmitov udio biće nemjerljiv.
Američki državni tajnik Henry Kissinger (90) jednom je prilikom kazao: “Želim umrijeti prije Helmuta Schmidta jer ne želim živjeti u svijetu u kojem njega nema.”
(Antonio Mandir, Večernji list)
