Tako barem tvrde naučnici iz Australijskog nacionalnog sveučilišta u Kanberi. Oni su kao vrhunac globalnog bogatstva postavili 1978, godinu u kojoj je SAD vodio Džimi Karter, Sovjetski Savez Leonid Brežnjev, a Jugoslaviju Tito. Godinu u kojoj je rođena prva beba iz epruvete, Katolička crkva je tada prvi put od 16. vijeka dobila papu koji nije bio Italijan (Karol Vojtila), a Sony je pustio u prodaju prvi vokmen...
Istraživači Ida Kubizevski i Robert Kostanca pošli su od ideje da vlade formiraju ekonomske politike oko kriterijuma kao što je bruto društveni proizvod (BDP), ali da on pokazuje samo jedan dio opšteg stanja. Primjećuju da BDP može rasti i zbog, recimo, posljedica ekoloških katastrofa ili kriminala, jer se za rješavanje problema troši novac. BDP je drastično rastao nakon 2. svjetskog rata.
Stoga se neki analitičari orijentišu na GPI (Genuine Progress Indicator iliti indikator pravog napretka). GPI uzima u obzir 26 faktora vezanih uz društvo i okolinu, među kojima su zagađenje, društvene nejednakosti, kriminal, volonterski rad...
Doduše, Kostanca i Kubizevski su u svom radu analizirali samo 17 država, ali onih koje čine preko pola svjetskog stanovništva i BDP-a. Uspoređujući kako se GPI mijenjao s godinama, utvrdili su da je zenit dostignut 1978. godine, a da nakon toga slijedi spor, ali nezaustavljen pad. S obzirom na to da u istom periodu uglavnom stabilno raste BDP po glavi stanovnika, znanstvenici su zaključili da pokazatelj monetarnog blagostanja raste neovisno o društvenim i ekološkim nesrećama. Ovako postavljen gospodarski rast se, prema indikatoru GPI, ne isplati.
'Ne stvaramo društveni profit', sumirao je koautor istraživanja Konstanza.
Drugi će znanstvenici osporiti metodu australskog tandema. Međuodnos ekonomije, prirode i društvenog razvoja izuzetno je složen i 'egzaktne brojke' su u toj priči poprilično nemoguća misija.
Marian Fej iz Mreže za održivi razvoj pri Svjetskoj banci ustvrdila je za New Scientist da je u zadnje dvije I pod decenije stopa svjetskog siromaštva pala s 42 posto na oko 15 posto, a da je očekivano životno doba poraslo za 12 godina kod žena i 11 kod muškaraca.
