Pomoćnik ministra prosvjete Murbera Kurpejović kazala je da predlog izmjena i dopuna Zakona o osnovnom obrazovanju, u cilju kvalitetnijeg usaglašavanja sa Evopskom unijom.
»Taj Zakon doprinosi kroz ostvarivanje osnovnoškolske obaveze za djecu, preciznije definisanje pojma osnovnog obrazovanja i vaspitanja, organizovanje dopunske nastave učenicima koji ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kojem se izvodi nastava, formiranje odjeljenja, jasnije definsanje uslova za upis u školu«, navela je ona.
Kurpejović je dodala da izmjene predviđaju i saradnju roditelja sa školom, organizovanje i broj časova razredne nastave u petom razredu, i preciznije definisanje nivoa odgovarajućeg obrazovanja nastavnika i stručnih saradnika.
Kada je su pitanju dopune i izmjene Zakona o gimnaziji, Kurpejović je kazala da se one odnose na prava djece sa posebnim obrazovnim potrebama, upis stranih državljana u gimnaziju, rok za raspisivanje konkursa za upis u gimnaziju.
»Dopune i izmjene Zakona se odnose i na sadržaj obrazovno vaspitnog rada i godišnji program, broj učenika u odjeljenju, status redovnih i učenika koji su isključeni iz škole, kako i dio koji se tiče usklađivanja kvalifikacija kadra koji radi u gimanaziji, sa Zakonom o nacionalnom okviru kvalifikacija«, rekla je ona.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Neven Gošović upitao je da li stupanjem na snagu Zakona o gimnaziji prestaje da važi Zakon o srednjoj školi, i koji će se zakon primjenjivati za druge srednje škole.
Iz Ministarstva su pojasnili da taj Zakon ne prestaje da postoji, jer ga sad regulišu dva zakona, o gimnaziji i stručnom obrazovanju.
»Zakon o gimnaziji se ne primjenjuje samo u gimnazijama, on se primjenjuje i u mješovitim stručnim školama, u odjeljenjima gimnazije i obrazovnim centrima, a Zakon o stručnom obrazovanju odnosi se na stručne škole, ali takođe na mješovite i na obrazovne centre«, precizirali su iz Ministarstva.
Poslanik Demokratskog fronta Emilo Labudović koji je glasao protiv svih preloga zakona, kazao je nije saglasan sa članom pet Zakona o viskom obrazovanju, u kome piše da »visoko obrazovanje ne može biti uskraćeno nikome zbog niza razloga, između kojih i imovinskog stanja«.
»Niko me ne može ubijediti da u situaciji kad se i na državnom Univerzitetu plaća školarina, može da stoji odredba da nikome ne može biti uskraćeno obrazovanje zbog imovinskog stanja«, poručio je Labudović.
Poslanik SNP Velizar Kaluđerović predložio je da se realizuju dva glasanja, jedno o postojanju ustavnog osnova, drugo o postajanju usklađenosti sa pravnim sistemom.
»Dok je jedno glasanje, neko može samo zbog jednog od ta dva razloga da glasa protiv ili drugačije«, naveo je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković rekao da Zakon može da bude ustavan, ali jedna norma može da bude protiv pravnog poretka.
»I ta jedna norma ne može da ruši Zakon«, upozorio je on.
