- Danas uručujem Trinaestojulsku nagradu, kao najznačajnije državno priznanje, koja u svojoj višeznačnoj simbolici objedinjuje podsjećanje na vanvremenski značaj tih događaja i vrednovanja pojedinačnog ljudskog pregnuća, kroz djela i ostvarenja u različitim oblastima stvaralaštva od posebnog značaja za državu Crnu Goru, kazao je Mustafić na svečanom govoru.
Dodjeli nagrada, osim predsjednika države Filipa Vujanovića, prisustvovali su ambasadori Austrije, Martin Pamer, Njemačke, Pijus Fišer i Ukrajine, Oksana Slusarenko, kao i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič.
Dodjeli nijesu prisustvovali poslanici Skupštine Crne Gore, kao ni ministri.
U ime žirija, publici se obratio Dragan Koprivica, kazavši da je to tijelo ove godine odlučivalo shodno "konceptu građanske države, jednakih šansi za sve".
- Stoga se žiri nije rukovodio dubiozama o dežurnim favoritima, i redovnim autsajderima. Imponuje činjenica da su pisci iz sastava žirija nagrađenim kolegama dali istovjetnu podršku. Ovogodišnja odluka je potvrda jedinstva one stare i nove Crne Gore, koja čuva svoje temeljne vrijednosti na evropskom putu, uz poštovanje prava da oni najbolji i budu proglašeni za najboljima, istakao je ovom prilikom Koprivica.
Dobitnik Trinaestojulske nagrade, politikolog Radule Knežević, kazao je novinarima da mu je čast što je primio ovu nagradu, kao i da izostanak prvog čovjeka Parlamenta ne može uticati na njegovu radost.
- Meni je osobita čast i veliko zadovoljstvo što sam za svoj znanstveni rad primio ovu izuzetnu nagradu, koja nosi ime jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore, 13.jul. Ja sam vama dijelim tu radost i hvala vam na pažnji koje ste mi iskazali, kazao je Knežević.
Na pitanje novinara da li mu smeta što nagrade nije uručio predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, Knežević je rekao da je njegova "radost za ono što je radio i za ono što je nagrađen", te da ta "sreća ničim nije pomućena, kao i da se osjeća "lijepo i vredro".
Ilija Lakušić je izjavio ovom prilikom da se osjeća takođe odlično, ali da mu je bilo neprijatno što je čuo priče oko nagrade, koje su mu ličile na "vojne vježbe."
- Tražio sam tu Trinaestojulsku nagradu zato što je to najveća nagrada koja se u Crnoj Gori može dobiti za jedan ukupni rad. Poslije Njegoševe nagrade, to je najveća nagrada za literaturu, zato je meni i zadovoljstvo. To je datum koji se u istoriji Crne Gore može duboko sagledati, a istorija Crne Gore postoji i dublje od 13.jula. Meni je zadovoljstvo što sam tu nagradu dobio, ali ujedno mogu da kažem da mi je bilo neprijatno što sam uporedo čuo mnoge priče. Meni je to sve to djelovalo kao neke vojne vježbe, koje trebaju da se obave, i ja sam to tako prihvatio, te vježbe su obavljene, izjavio je Lakušić.
On tvrdi da su napadi na njega bili vanknjiževni, a da ju je on dobio za četiri knjige, kojima se, kako kaže, niko nije bavio.
- Ovaj napad i problem, preko kojeg sam morao da prođem da bih uzeo tu nagradu, je pokazao da sam ja bio u pravu, kazao je Lakušić.
Na pitanje novinara da prokomentariše njegovu izjavu da Trinaestojulsku nagradu može dobiti samo "ležeći Srbin", Lakušić je odgovorio da se jednostavno - pripodigao.
- Pa jeste, ja sam to u trećem pokušaju dobio, i što bi rekli, pridigao sam se i dobio je. Mislim, vrijeme samo potvrđuje neke izjave za koje me optužuju, da nijesu u pravu. Tako da ja nemam, osim ove Crne Gore, niti u mojoj porodičnoj istoriji, postoji neko ko se nije borio za taj 13. jul ili nema neko odlikovanje. Odjednom su se pojavili borci, koji su se rodili poslije rata, ili su neki rođeni, pridigli su se kao arheološke iskopine i pojavili se, koji ne znaju ništa, ali znaju da su protiv toga, zaključio je Lakušić.
Gojko Čelebić je kazao da je za njega ova nagrada "osjećaj radosti, ali i odgovornosti". Takođe, obratio se novinarima i na engleskom jeziku.
- Moje djelo je otvoreno za upitnost, questionable of anyone rights (bilo čije pravo). Da li je to Trinaestojulska nagrada ili bilo koja druga, moje djelo je tu već 35 godina, ono neka odgovori, dostupno je svima. Možda je loše, možda je srednje dobro, a možda je dobro, a možda nije nimalo dobro, ali izdržaće bilo koju od ovih upitnosti koju smo čuli posljednjih sedmica, izjavio je Čelebić.
Za kraj i član žirija Dragan Koprivica, još jedno je želio da poruči prisutnima, šta ova nagrada zaista predstavlja:
- Ovim je žiri principijalno pokazao da u Crnoj Gori nema podjele na naše i njihove, nego smo svi naši, samo što su neki naši bolji od nekih naših, kazao je Koprivica.
Predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade bio je Dragan Vukčević, a članovi Predrag Ivanović, Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i Milenko Popović.
Novčani dio nagrade iznosi 200 najnižih cijena rada, odnosno 11 hiljada eura.
A.S.
