Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da će Srbija naredne godine napraviti veliki zaokret u spoljnoj politici i zvanično zatražiti prijem u NATO.
- Usvajanjem nove strategije NATO i promjenom politike u Srbiji nakon pada Borisa Tadića asolutno je jasno da Srbija ide ka NATO. Očekujem da će rekonstruisana Vlada Srbije u narednih godinu dana ozvaničiti promjenu politike i zatražiti članstvo u NATO, kazao je Janjić za Portal Analitika.
Janjić je podsjetio da Vlada Srbije nije željela da potpiše briselski sporazum sa Prištinom u 15 tačaka a da prethodno paraf na njega nije stavio NATO. Srbija je skupštinskom deklaracijom zvanično proglasila vojnu neutralnost i članica je Partnerstva za mir.
Govoreći o Crnoj Gori i njenim pregovorima sa EU, Janjić je kazao da nije saglasan sa ocjenama da je Beograd ispred Podgorice kada su u pitanju poglavlja 23. i 24. a koja se odnose na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, osnovna prava i bezbjednost.
- Svaka država je specifična sama za sebe. Srbija još uvijek nema pravosnažnih i izvršnih presuda o oduzimanju imovine kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a neke presude su i ukinute, kazao je Janjić.
ANALITIKA: Šta za Zapadni Balkan znači činjenica da će Srbija u januaru početi pristupne pregovore sa EU?
JANJIĆ: Ono što je dobro jeste da je Srbija konačno stala na evropski put. Datum nije toliko važan koliko činjenica da će Srbija biti još jedna od država Zapadnog Balkana koja se približava EU. Prema tome, to je odlična vijest za region.
Kada je u pitanju njen dalji napredak, Srbija će najvjerovatnije početi pregovore u januaru. Ipak, postoji i mogućnost da to bude u aprilu ili junu i to će zavisiti od pripreme pregovaračkog procesa. Zavisiće, naravno i od toga kako ide proces primjene briselskog sporazuma o Kosovu. Tu ima sada i nekih neočekivanih problema..
ANALITIKA: Da li će, kako to mnogi prognoziraju, pregovori EU i Srbije motivisati i Crnu Goru da brže ispuni uslove za zatvaranje poglavlja 23. i 24. koja se odnose na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?
JANJIĆ: Prvo, ne slažem se sa ocjenama da je Srbija postigla bolje rezultate kada su u pitanju ta dva poglavlja, kako se to može čuti u javnosti. Svaka država je specifična i kada govorimo o nekim segmentima borbe protiv organizvanog kriminala na osnovu stavova iznesenih u javnosti bi se moglo bi se zaključiti da je Srbija ispred Crne Gore. Ipak, to nije tako.
Činjenica je da Srbija još uvijek nema pravosnažnih i izvršnih presuda o oduzimanju imovine kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a neke presude u toj oblasti su ukinute.
ANALITIKA: Gdje vidite eventualne probleme za Srbiju u procesu otvaranja ta dva poglavlja?
JANJIĆ: Srbija će definitivno imati probleme kada je u pitanju otvaranje poglavlja 23. i 24. Prije svega srpsko pravosuđe i tužilaštvo su van bilo kojih ozbiljnih standarda. Korupcija, nejake i neefikasne institucije su veliki problemi kao i za većinu država Zapadnog Balkana koje su prošle kroz sankcije i ratove.
Srbija ima i nezavršeno i nepotpuno zakonodavstvo u oblasti manjina , posebno su nepotpuna rješenja kada su u pitanju prava vlaške i mađarske manjine.
Dodatni probem su i netransformisane službe bezbjednosti, koje su još uvijek izvan demokratske kontrole. Mislim da je suštinski problem koji čeka Srbiju problem vlasništva, neriješena pitanja svojine i privatni monopoli nad nacionalnim resurmima. Naravno, unutar toga je i pitanje kako obezbijediti energetsku bezbjednost.
Srbija je to pitanje mnogo loše ispregovarala u samom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i to sada se ne može mijenjati. Znači, morate potrošiti mnogo novca da bi ste prešli na neku novu politiku.
ANALITIKA: Šta je sa Crnom Gorom?
JANJIĆ: Crna Gora ima problem prioriteta. Ipak, sa dobro ispregovaranim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju ste ostavili dovoljno veliki prostor za manervisanje. Dobro ste obezbijedili poljoprivredu i stočarstvo, iako nemate neku veliku proizvodnju niti brojne farmere.
Vaši prioriteti treba da budu energetika i energetska bezbjednost i jako je važno da rasčistite sa socijalnom ekonomijom kao što je KAP, odnosno da se to pitanje zatvori a da se u krajnjem poveća proizvodnja i štednja električne energije. Crnoj Gori kao glavni problemi ostaju pitanje jačanja institucija i - kao i Srbiji - pitanje svojine odnosno uklanjanje privatih monopola nad nacionalnim resursima.
ANALITIKA: Prije članstva u EU Crna Gora će najvjerovatnije postati nova članica NATO. Da li očekujete i sličan put Srbije i eventualno njen zaokret ka toj političko-bezbjedonosnoj organizaciji, imajući u vidu da je članstvo u NATO pa u EU bio put svih postkomunističkih država koje su sada članice Unije?
JANJIĆ: Kada je u pitanju članstvo u NATO - a to je povezano sa članstvom u EU - tu je Crna Gora u znatnoj prednosti u odnosu na Srbiju.
Usvajanjem nove strategije NATO i promjenom politike u Srbiji nakon pada Borisa Tadića apsolutno je jasno da Srbija ide ka NATO. Možda to nekom djeluje apsurdno da neko ko ima nasleđe Miloševićeve stranke i ko je potekao iz Srpske radikalne stranke ide ka NATO - ali to je činjenica! Treba li podsjetiti da Beograd nije potpisao sporazum aprilski sporazum sa Prištinom - dok NATO nije stavio svoj paraf.
Očekujem da će rekonstruisana Vlada Srbije u narednih godinu dana ozvaničiti promjenu politike i zatražiti članstvo u NATO.
ANALITIKA: Mislite da je i zbog NATO crnogorska pozicija relaksiranija, kada su u pitanju pregovori o članstvu u EU.
JANJIĆ: Između ostalog i zbog NATO. Ne bih da licitiram ali Crna Gora je u prednosti ne samo zbog malog broja stanovnika i bolje putne infrastructure, odnosno onoga što će se desiti u promjeni putne infrstrukture izgradnom autoputa koji će povezatu jug i sjever države. Osim toga, Crna Gora ima odgovarajuću prednost jer i duže pregovara i nema poltičkih problema.
Generalno, očekujem da će kroz pregovore sa EU, saradnja Crne Gore i Srbije koja je do sada bila diskretna - postati vrlo otvorena. Potrebno je da jedna država drugoj budu ispomoć da što prije prođu taj put ka EU.
ANALITIKA: Srbija je potpisivanjem briselskog Sporazuma sa Prištinom suštinski priznala postojanje kosovske države. Da li očekujete da će formalno priznanje Kosova biti uslov za ulazak u EU?
JANJIĆ: Tačno je da je Srbija prihvatila i priznala kosovske institucije, odnosno prihvatila realnost. Tačno je da je ovim sporazumom ona pomogla da te insitucije funkcionišu na cijeloj teritoriji Kosova. Srbija je sporazumom prihvatila teritorijalni integritet Kosova kao izuzetno važan princip i za NATO i za EU.
Pravilo je da ne možete ući u EU ako imate probleme sa susjedom. Kosovo nijesu priznale sve članice EU i formalno priznanje Kosova neće biti uslov Srbiji za članstvo u EU. Razumijem državne razloge zašto Srbija i formalno ne priznaje Kosovo.
Mislim da bi bila pametna srpska politika bila da ne ometa put Kosova u Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije i institucije. Što se tiče priznanja, i to je ono što sam govorio prije deset, petnaest godina jeste da Srbija treba da kaže da će priznati Kosovo prvog dana kada uđe u EU. To bi bila satisfakcija za one države koje ne priznaju Kosovo jer ovo što se radi sada jeste klasično ucjenjivanje...
ANALITIKA: Kako to mislite?
JANJIĆ: Ovo što sada radi Vlada Velike Britanije ili parlamentarci Bundestaga - to jeste ucjenjivanje! Mnogo je bitno da se sada uspostavi normalizacija i da normalno funkcionišu te dvije države, da građani slobodno žive, rade i da se Srbi integrišu u Kosovo i da Srbija razvija dobrosusjedske odnose. Bez bilo kakvih ucjena.
Nenad ZEČEVIĆ
