Do sada je u Potočarima ukopano 5.657 žrtava, 226 je ukopano individualno izvan Memorijalnog centra Potočari. Još se traga za oko 1.500 žrtava genocida u Srebrenici. Stvaranjem sekundarnih masovnih grobnica, izmještanjem i sakrivanjem posmrtnih ostataka žrtava, pored zločina nad živima izvršen je i zločin nad mrtvima. Ovakav zločin nigdje u svijetu nije zabilježen - kaže Lejla Čengić. Za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici prije 18 godina, pred Haškim tribunalom i Sudom BiH do sada je osuđeno 27 osoba, na 553 godine zatvora
(Specijalno za Portal Analitika iz Sarajeva)
Na osamnaestu godišnjicu od genocida u Srebrenici, danas je u Memorijalnom centru u Potočarima, u prisustvu nekoliko desetina hiljada prisutnih, obavljena kolektivna dženaza i ukop posmrtnih ostataka 409 bošnjačkih civila koje su ubile srpske snage, pod komandom tadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (RS), generala Ratka Mladića.
Srebrenički genocid počinjen je u julu 1995. godine u zaštićenoj zoni UN-a koji je bio pod kontrolom holandskog bataljona UNPROFOR-a.
Bezimena beba: Najmlađa žrtva koja je danas našla posljednji smiraj je u Potočarima je tek novorođena beba kojoj roditelji nisu uspjeli dati ni ime, a najstarija žrtva je Edhem (Ramo) Rahmanović, rođen 1919. godine.
Prema riječima portparola Instituta za nestale osobe BiH Lejle Čengić, od ovih 409 žrtava njih 44 bili su dječaci dobi između 14 i 18 godina. Šestorica dječaka imali su svega 15 godina kada su ubijeni.
Među najmlađim žrtvama su i dječaci Nevzet (Fikret) Čević i Denif (Selim) Halilović, koji su imali 14 godina kada su ubijeni. Nevzet Čević ukopan je sa svojim bratom Mirzetom, koji je takođe maloljetan, imao je 17 godina. Denif (Selim) Halilović, koji je imao 14 godina, ukopan je pored već ukopanog brata Semira i oca Selima.
U Potočarima su danas zajedno ukopani otac i dva sina. Otac Hamed Halilović ukopan je zajedno sa svojim sinovima Hasanom i Hamdijom. Takođe, zajedno su ukopani Sakib (Salih) Ibrahimović i njegova dva sina Saib i Sait. Memorijalni centar u Potočarima je posljednje počivalište i za tri brata Mehmedović (Husejin) Seida, Behaila i Senada, kao i za tri brata Mujić (Alija) Ramu, Dževata i Seada, čiji su posmrtni ostaci ukopani pored već ukopanog četvrtog brata Ševala.
Ukopane i tri žene: Među identificiranim žrtvama su i tri ženske osobe. Najmlađa među njima je već pomenuta beba čije je prezime Muhić. Najstarija Behara (Mujo) Đelilović imala je 73 godine, a djevojka Hajra (Adem) Mulalić 19 godina.
Do sada je u Potočarima ukopano 5.657 žrtava, 226 je ukopano individualno izvan Memorijalnog centra Potočari. Još se traga za oko 1.500 žrtava genocida u Srebrenici.
Žrtve iz Srebrenice su pronađene na više od 150 različitih lokaliteta na području Podrinja, od toga 74 masovne grobnice. Većina grobnica u kojima su pronađene žrtve su sekundarne, u nekim slučajevima i tercijalne masovne grobnice.
- U cilju prikrivanja zločina tijela su premještana iz primarnih u udaljene sekundarne grobnice kako žrtve ne bi nikada bile pronađene. Forenzičke analize uspjele su povezati određene primarne i sekundarne grobnice. Da nije bilo DNK analize sigurno je da se nikada ne bi utvrdio identitet pronađenih žrtava. Stvaranjem sekundarnih masovnih grobnica, izmještanjem i sakrivanjem posmrtnih ostataka žrtava, pored zločina nad živima izvršen je i zločin nad mrtvima. Ovakav zločin nigdje u svijetu nije zabilježen - kaže Lejla Čengić. Na današnjoj komemoraciji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da su riječi nedovoljne da se opišu zločini koji su se u Srebrenici dogodili u samo nekoliko dana. Pitao je kome su mogli biti krivi izgladnjeli srebrenički dječaci u koje je pucano.
- Zločinci moraju čuti poruku: Nikada ih nećemo prestati goniti. Oni koji negiraju genocid u Srebrenici svrstavaju se na istu stranu - kazao je Izetbegović.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović zapitao se kako je moguće da se pred očima Evrope i svijeta još uvijek ponižavaju žrtve genocida u Srebrenici, kako se negiraju presude međunarodnih sudova i zašto međunarodna zajednica toleriše negiranje genocida u Srebrenici?
Pogaženo dostojanstvo: “U Srebrenici je pogaženo ljudsko dostojanstvo. Vidimo tu stravično lice zločina koji se zove genocid. Potrebno je da cijeli svijet preuzme odgovornost kako se ova tragedija ne bi ponovila”, naglasio je ministar za kulturu i turizam u Vladi Turske Omer Čelik.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko poručio je:”Ako zaboravimo nedužno ubijene, kao da smo ih ubili drugi put”. Nils Muižnieks, komesar za ljudska prava Vijeća Evrope, kazao je da je neprihvatljivo da ratni zločinci žive nekažnjeni, često u istim zajednicama sa žrtvama i poručio da je šutnja i nedjelovanje određenih vlasti je nehumano postupanje.
Za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici prije 18 godina, pred Haškim tribunalom i Sudom BiH do sada je osuđeno 27 osoba, na 553 godine zatvora. Do danas je pravosnažno osuđeno sedam osoba. Najveća kazna pred ovim sudom, od 35 godina zatvora, izrečena je Radislavu Krstiću, bivšem zamjeniku komandanta Drinskog korpusa Vojske RS (VRS). Većina mjesta na kojima su srebrenički muškarci i dječaci pogubljeni bila je u zoni odgovornosti Zvorničke brigade VRS. Pred Haškim tribunalom je na 17 godina zatvora osuđen i zamjenik komandanta Zvorničke brigade Dragan Obrenović.
Pred Sudom BiH do sada je pravosnažno osuđeno 20 osoba, na ukupno 435 godina zatvora. Ovaj sud je izrekao kaznu i Miloradu Trbiću, nekadašnjem načelniku za bezbjednost Zvorničke brigade VRS. Trbić je osuđen na 30 godina zatvora i prva je osoba koja je pravosnažno osuđena za genocid.
Osam priznanja krivice: Krivicu za zločine u Srebrenici dosad je priznalo osam osoba. Prvi je krivicu priznao Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS, koji je u Haškom tribunalu osuđen na pet godina zatvora zbog strijeljanja Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo (općina Zvornik).
Ove godine su pred Sudom BiH, na ukupno 112 godina zatvora, osuđena još četvorica pripadnika Desetog diverzantskog odreda koji su zajedno sa Erdemovićem strijeljali Srebreničane na Branjevu. Jedan od njih, Franc Kos, u svom svjedočenju je rekao: “Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena.”
Pred Haškim tribunalom još devet osoba koje su optužene za zločine u Srebrenici čeka okončanje sudskih postupaka. Među njima su i Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS, te Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS, koji su optuženi i za genocid u Srebrenici. Žalbeno vijeće Haškog tribunala danas je poništilo odluku Pretresnog vijeća kojom se Radovan Karadžić oslobađa optužbi za genocid u nekoliko opština u BiH. Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron rekao je da se vraćaju na snagu optužbe kojima se tereti pod tačkom 1 Optužnice. Radovan Karadžić je 11. juna podnio zahtjev za izricanje oslobađajuće presude po svim tačkama optužnice u skladu s pravilom 98bis Pravilnika. Žalbeno vijeće je odlučilo da će predmet vratiti Pretresnom vijeću kako bi se dalje nastavio postupak protiv Karadžića.
I pred Sudom BiH je devet osoba koje su optužene za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici a čiji postupci nisu okončani, prenosi BIRN- Justice Report.
Negiranje genocida: Nažalost, i danas u BiH postoje oni koji negiraju genocid u Srebrenici, i pored svih presuda i pored činjenice da su Haški tribunal i Međunarodni sud prave donijeli presude koje sasvim jasno i decidno zločin u Srebrenici karakterišu kao genocid.
U negiranju genocida najgrlatiji je predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik. Zanimljivo, Dodik nije uvijek negirao genocid u Srebrenici. To čini posljednjih nekoliko godina od kada je promijenio politički ćurak, zaboravljajući što je ranije itekako osuđivao genocid u Srebrenici i one koji su ga počinili.
Dodik je, doduše indirektno, nekoliko puta upozoravan od strane predstavnika međunarodne zajednice u BiH da pazi šta govori.
Danas je svima onima koji negiraju genocid u Srebrenici oštru poruku uputio i američki državni sekretar Džon Keri koji je naveo da je danas, 11. jula, uz narod BiH i žrtve genocida u Srebrenici.
“U ime predsjednika Obame i američkog naroda, pridružujem se građanima BiH u odavanju počasti i sjećanju na izgubljene u užasavajućem činu genocida u Srebrenici jula 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 nedužnih ljudi... Pozdravljamo one koji kontinuirano tragaju za pravdom za žrtve i rade na povratku svih građana u njihove prijeratne domove. Odbijamo napore u smjeru prepravljanja historije i manipuliranja njom, negiranje genocida i multietničkog karaktera BiH. Moramo se boriti protiv laži istinom, mudrosti i suosjećanjem. Danas, 11. jula, mi smo uz vas u žalosti i svaki dan smo usmjerni na izgradnji bolje budućnosti”, poručio je Džon Keri.
Poruku Džona Kerija u Potočarima je pročitao ambassador SAD u BiH Patrik Mun koji je poručio das vi moraju prihvatiti da je u Srebrenici počinjen genocid.
I ambasador Velike Britanije u BiH Najdžel Kejsi naglasio je da je danas posebno važno sačuvati sjećanje na Srebrenicu, “naročito jer postoje ljudi koji i dalje pokušavaju umanjiti veličinu zločina koji je ovdje počinjen i koji dovode u pitanje zaključke Međunarodnog krivičnog suda i Haškog tribunala da taj zločin predstavlja čin genocida.
"Ove godine prvi put će u Londonu biti održan veliki skup kojim će biti obilježen 11. juli. Zahvaljujući nevladinoj inicijativi “Remembering Srebrenica”, i uz podršku britanske vlade, komemoracija će biti održana u Lancaster Houseu. Ovaj događaj bit će značajan novi dio našeg doprinosa naporima da se spoznaja o onome što se desilo ovdje nikada ne zaboravi i da se prenese onima rođenim nakon toga", poručio je Kejsi.
Danas se oglasio i Vilijam Hejg tekstom na Huffington Postu, naglašavajući da se nada da se užas i varvarstvo koje se dogodilo u Srebrenici više nikada i nigdje neće ponoviti.Svi dijelimo tugu i vječni bol onih koji su preživjeli masakr u Srebrenici, poručio je evropski komesar za proširenje Štefan File.
- Iako ne možemo pružiti utjehu onima koji su živi, naša dužnost je da omogućimo pravdu žrtvama i bolju budućnost za one koji su preživjeli sukob u Bosni i Hercegovini kako se takva zlodjela nikada više ne ponove i kako bi muškarci, žene i djeca mogli očekivati svijetlu budućnost - kazao je File.
Odgovornost Del Ponte: Crnu sjenu na suđenja u Haškom tribunalu bacila je činjenica, odnosno rezultati istrage koji su pokazali da je oko 1.000 predmeta pronađenih u masovnim grobnicama uništeno 2005. i 2006. godine, za šta porodice žrtava okrivljuju tadašnju glavnu tužiteljicu Haškog tribunala Karlu del Ponte. Advokat Damir Alić, koji zajedno s timom advokata zastupa srebreničke žrtve, rekao je da je od Ujedinjenih nacija zatraženo ukidanje imuniteta Karli del Ponte, kako bi bila procesuirana zbog uništenja stvari pronađenih u masovnim grobnicama.
- Prikupili smo puno dokaznog materijala, koji ukazuje upravo na Del Ponte i osobe oko nje. Neslužbeno smo saznali da je Odjel za pravna pitanja u fazi pripreme tog predmeta. Dakle, pretpostavljamo da će vrlo brzo biti formirana komisija koja bi trebalo da istraži sve radnje koje je preuzela Del Ponte od kada su uništeni artefakti srebreničkih žrtava. Biće zatražena odgovornost i nekih uposlenika Haškog tribunala koji rade na poslovima na kojima su bili odgovorni za uništene artefakte - kaže Alić.
Među brojnim gostima, zvaničnicima BiH i predstavnicima diplomatskog kora, današnjoj dženazi u Potočarima prisustvovao je i ambasador Crne Gore u BiH Dragan Đurović. Dženazu je predvodio novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović. On je poručio da se nada kako će kajanje onih u čije je ime genocid počinjen doprinijeti da se život u BiH nastavi i počne teći normalnim tokom.
Bolna realnost: Proći će još jedan 11. juli i još jedna dženaza srebreničkim žrtvama, nakon čega će Srebrenica ponovo ostati pusta i zaboravljena od zvaničnika, pa i predstavnika međunarodne zajednice čija su usta puna pravde i osuda genocida. Sve će utihnuti do novog 11. jula. Ćamil Duraković, načelnik Opštine Srebrenica, kaže da Srebrenica nakon svakog 11. jula pada u zaborav, a povratnici brinu povratničke brige.
- Tišina koju pravi do sada 5.657 ukopanih u Potočarima, osjetna je u svakoj ulici, svakoj kući nakon dženaze. Mi smo nakon dženaze tužni i ostavljeni. Pred jesen ponovo dočekamo bolnu realnost. Ostajemo samo mi živi, ovih 5.657 već ukopanih i novi „povratnici“ da tako nazovem 409 žrtava kojima je danas klanjana dženaza - ističe Duraković.
Više od 5.000 kuća, od 6.000 predratnih, porušeno je u masovnom protjerivanju Bošnjaka. Dinamika rekonstrukcije kuća sporija je i od samog procesa traženja nestalih.
Ruždija ADŽOVIĆ
