Politika

Prihvaćeni amandmani na Ustav: Dvije trećine za izbor tužioca

Ustavni-odborok1007
U
stavni odbor glasovima vladajuće koalicije, SNP-a i Pozitivne Crne Gore prihvatio je prijedlog izmjena Ustava, kojim je predviđeno da se Vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, a kao deblokirajući mehanizam predložena je većina od tri petine poslanika.
Prihvaćeni amandmani na Ustav: Dvije trećine za izbor tužioca
Portal AnalitikaIzvor

Naredni VDT, što bi bilo za pet godina, birao bi sa podrškom tri petine poslanika, ako u tom slučaju ne bude većine, biće dovoljna apsolutna većina za izbor VDT-a.

Za predložene izmjene Ustava glasali su poslanici vladajuće koalicije (DPS i SDP), kao i članovi odbora iz SNP-a i Pozitivne Crne Gore.

Predložene izmjene Ustava nije podržali poslanici DF-a.

Predsjednik Ustavnog odbora, Ranko Krivokapić predložio je na sjednici tog tijela da se prvi naredni Vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, a da deblokirajući mehanizam za njegov izbor budu tri petine poslanika, javlja RTCG.

Krivokapić je, nakon sejdnice odbora, kazao novinarima, da su Socijalistička narodna partija (SNP) i Pozitivna Crna Gora podržale amandmane, a da Demokratski front (DF) nije.
- Ne bih definisao u kojoj formi, ali nije bio dio većine od tri četvrtine na Odboru - rekao Krivokapić predn, dodajući da je podršku tom amandmanu dalo 70 poslanika, „ali da je prilika da kroz amandmane bude još poboljšanja”.  
Prema njegovim riječima, ono što je poslato poslanicima doživjelo je jednu rokadu.
- A to je da prolazno rješenje oko izbora tužioca postalo trajno i da se tužioc bira u dva kruga glasanja dvotrećinskom u prvom, i tropetinskom u drugom krugu od svih kandidata koji su konkurisali - kazao je Krivokapić.
Krivokapić je ranije, na dijelu sjednice koja je bila otvorena za javnost, pojasnio da je, kao izraz stvaranja zajedničkog povjerenja u izborni postupak VDT-a, kao prelazni model predložio izbor u prvom krugu sa dvije trećine, a drugiom sa tri petine.

Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić kazao je da ta partija cijeni značaj ustavnih izmjena u pravosuđu, zbog nastavka reformi u toj oblasti, ali i zbog evropskih integracija.
- Podržavamo predloge, iako to i nije naš usko partijski interes. Nema problema u onom dijelu gdje gdje je VK podržala osnovne proncipe koje smo mi predlagali. Spremni smo na dogovor, a naše političke stavove objasnićemo na sjednici parlamenta - rekao je Sekulić, navodeći da će dati predloge u pravno-tehničkim detaljima.
Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je da toj partiji predloženi tekst nije potpuno prihvatljiv.
On je rekao da je slom javnih finansija u Crnoj Gori u vezi sa praksom dosadašnjeg pravosudnog sistema.
- Da je pravoduđe radilo kako treba danas ne bi imali taj krah.Nemamo ni Vladu u faktičkom smislu, već samo formalnom, jer ona ne može da nađe dogovor za suštinske i dramatične stvari - kazao je Lekić.

On je naveo pet konkretnih pitanja na kojima insistira Front – da se Ustavom predvidi da ne zastarijevaju djela iz oblasti kriminala, dodajući da ima predloga da se to predvidi Krivičnim zakonom, ali da će ta partija ipak insistirati da to bude i Ustavno rješenje.

Poslanik SNP Velizar Kaluđerović kazao je da predsjednika Vrhovnog suda treba da bira Skupština dvotrećinskom većinom većinom na predlog Sudskog savjeta uz prethodnu saglasnost opšte sjednice Vrhovnog suda.
Prema njegovim riječima, ta stranka se zalaže da i sudije ustavnog suda, VDT i članove Sudskog savjeta parlament bira dvotrećinskom većinom a da deblokirajući mehanizam bude tropetinska većina.
- Zalažemo se da se rok od mjesec između prvog glasanja i onog po deblokirajućem mehanizmu poveća na tri mjeseca, jer smatramo da je mjesec destimulirajući za traženje kompromisa - kazao je Kaluđerović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić smatra da je ključno pitanje deblokirajućeg mehanizma, navodeći da se to svodi se na apsolutnu većini čemu se ta stranka protivila od početka.

Bošnjaci HGI i albanske stranke tražili su proporcijalnu zastupljenost u pravosuđi i tužilaštvu i time su uslovili podršku.

(RTCG, MINA)

Portal Analitika