Deset godina poslije Solunske deklaracije kojom je EU potvrdila "evropsku budućnost" zapadnog Balkana, zvaničnici EU ponavljaju da ujedinjenje Evrope nije kompletno bez proširenja na cijeli Zapadni Balkan. Istovremeno, oni ne žele da daju prognoze ili, kako kažu, "lažna ohrabrenja". Pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspoloženje u EU ne idu u prilog proširenja.
"Nije vrijeme za smjele poteze. Poslije pristupa Hrvatske generalni je trend, i žao mi je zbog toga, tzv. 'konsolidacija' unutar same Unije. To znači da do novog proširenja vjerovatno neće doći u ovoj dekadi", smatra izvjestitelj Evropskog parlamenta za proširenje Marija Eleni Kopa.
Kao predstavnica grčkih parlamentarca, Kopa kaže da se već odustalo od ideje nekadašnjeg grčkog premijera Jorgosa Papandreua, da se tokom narednog grčkog predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2014, održi solunski samit II, na kome bi se fokus EU ponovo vratio na zapadni Balkan.
"Sada, realno, možemo da se nadamo da ćemo u tom periodu moći da počnemo pregovore sa Srbijom, organizujemo Međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u decembru mogla da dobije status kandidata. Za ostale nisu predviđena bitnija dešavanja", kazala je ona.
U EU svi će se složiti da je u posljednjih 10 godina došlo do napretka u samom regionu. Kao dva najveća izazova na zapadnom Balkanu u Briselu danas vide pitanje imena Makedonije i nefunkcionalnost BiH, za čiju će političku situaciju u EU reći da se nije popravila još od Solunskog samita 2003. Istovremeno će se ukazati na potrebu uspostavljanja zdrave demokratije u regionu, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja, i dalje postojeće etničke i bilateralne probleme.
