Podgorički Privredni sud je u ponedjeljak donio rješenje o uvođenju stečajnog postupka u Kombinatu aluminijuma, osam dana prije prvobitno najavljenog roka. Sud je donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka u KAP-u, na zahtjev Ministarstva finansija, zbog potraživanja od 24,4 miliona eura na ime aktiviranih garancija prema Dojče banci. Stečaj je lično proglasio predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević, koji je rekao da su se i crnogorska i ruska strana saglasile za uvođenje stečaja u fabriku.
Dugovi KAP-a 386 miliona eura: Na iznenađenje prisutnih, Rakočević je na ročištu saopštio da je jedan od razloga za uvođenje stečaja u podgoričku fabriku činjenica da dugovi i obaveze KAP-a iznose 386 miliona eura, što je dvostruko više od nominalne vrijednosti podgoričke fabrike koja „na papiru“ vrijedi 183 miliona eura. To je prvi put da neko zvanično saopšti dugove KAP-a. Istovremeno, Rakočević je pozvao povjerioce da u roku od 30 dana prijave svoja potraživanja. Objavljivanje dugova KAP-a unaprijed, što nije uobičajeno u stečajnoj praksi, predstavlja vješt manevar Rakočevića i stečajnog upravnika Veselina Perišića kako bi se izbjeglo „duvanje potraživanja“ od ruske strane. Očito, Privredni sud ima dobar razlog da sumnja u Ruse, s obzirom na to da za vrijeme predstečajnog postupka u KAP-u nijesu imali saradnju sa finansijskim direktorom KAP-a.
- Finansijski direktor KAP-a Dmitrij Potrubač nije se javljao stečajnom upravniku - rekao je Perišić, iskusni pravnik koji je javnosti poznat kao stečajni upravnik u slučaju nikšićke Željezare. Perišić je kao stečajni upravnik Željezare, odbio da prihvati nerealna potraživanja Rekupera, partnera nekadašnjeg vlasnika nikšićke kompanije od 40 miliona eura, i najavio da će isto tako postupiti u slučaju KAP-a. Veličina dugova biće od suštinskog značaja prilikom formiranja Odbora povjerilaca. Međutim, predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević je indirektno najavio da se neće moći baš svi povjerioci naplatiti.
- Dugovi i obaveze KAP-a mnogo su veći od njegove vrijednosti, vidjećemo šta će biti sa povjeriocima - rekao je Rakočević. Ono što je najvažnije je da se procesom uvođenja stečaja sva upravljačka prava prenose na stečajnog upravnika, a svi ugovori o plaćanju prestaju da važe. Međutim, pokazalo se da je stečaj jednačina sa mnogo nepoznatih i da taj postupak uopšte ne garantuje očuvanje fabrike.
Prvi potezi stečajne uprave - priznavanje potraživanja: Tehnički gledano, prvi potez stečajne uprave biće da u roku mjesec dana nakon što dobije prijave za potraživanja - prizna ih, ukoliko procijeni da su validni.
Po slovu novog zakona, postupak stečaja podrazumijeva svrstavanje dugova u tri isplatna reda, prema činjeničnom stanju koji sačini stečajni upravnik. U prvom isplatnom redu su sva potraživanja radnika po osnovu zaostalih plata i naplata izvršnih sudskih presuda. U drugom isplatnom redu su zaostale, neplaćene obaveze državi po osnovu poreza i doprinosa. Treći na redu su svi ostali dugovi. Dakle, u treći isplatni red biće svrstano potraživanje i navodni dugovi KAP-a prema CEAC-u odnosno En plus grupi. Rusi tvrde da taj dug iznosi 91, 6 miliona eura, ne računajući pozajmice od VTB banke.Ono što je sigurno i izvjesno: KAP Elektroprivredi duguje 44 miliona za struju, CGES-u 17 miliona, Montenegrobonusu 9,5 miliona, a Ministarstvu finansija 24,4 miliona eura po osnovu po osnovu aktiviranih garancija datih za KAP-ov kredit kod Dojče banke. Na ovu brojku treba dodati nedavno aktivirane garancije KAP-a prema VT i OTP banci u iznosu 102 miliona eura. Pomenuta potraživanja prema državnim kompanijama će takođe biti svrstana u treći isplatni red, ukoliko se ne desi iznenađenje pa Skupština usvoji rebalans budžeta, shodno kome će biti prebijen dug od 61 milion eura na relaciji Vlada-KAP-EPCG-CGES.
Takođe, državna kompanija CGES najavila je da će tužiti KAP i tražiti finansijsku nadoknadu za utrošenu struju, koja je nelegalno povučena iz sistema Evropske interkonekcije u periodu od 22. februara do 23. maja.
Što donosi Plan reorganizacije: Plan reorganizacije koji treba da dobije podršku Odbora povjerilaca, najavljeno je da će podnijeti izvršni direktor KAP-a Dragan Mijović. Stečajni upravnik jer dao rok za pravljenje Plana od 90 dana, sa mogućnošću produženja još mjesec dana.
Prema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, Plan reorganizacije biće veoma sličan planu Vlade prema kome bi u KAP- u ostalo 500 do 600 radnika. Proizvodnja bi se kretala na nivou od 50.000 tona pri cijeni struje od 27,5 eura po megavatu. Međutim, veliko je pitanje da li će EPCG i italijanski partner A2A snabdijevati fabriku strujom u stečaju koja im duguje i sa kojom imaju veoma negativno iskustvo. Ostaje da se vidi da li će Plan reorganizacije, predvidjeti drastično rezanje neprimjereno visokih zarada u Kombinatu aluminijuma (prosjek 896 eura).
Izvor Portala Analitika iz crnogorske Vlade rekao je da će se sve uraditi da se očuva proizvodnja u KAP, ali da to neće biti nimalo lako. „Pri ovakvom stanju u fabrici, neće biti nimalo lako održati proizvodnju“, kaže izvor Analitike iz crnogorske Vlade.
Kako „prodati“ KAP iz stečaja: Da neće biti nimalo lako održati proizvodnju u KAP-u - za koju je potrebno nekoliko miliona eura mjesečno - saglasan je nekadašnji ministar privrede i član Odbora direktora KAP Vojin Đukanović.
- KAP može opstati samo u slučaju ako se nađe strateški partner da ga kupi iz stečaja i da organizuje proizvodnju i modernizuje fabriku. Treba dakle, napraviti računicu da li KAP sa smanjenom radnom snagom i svim inputima (glinica, anode i struja) može imati rentabilnu proizvodnju pri trenutnim cijenama metala na berzi koja je oko 1740 dolara po toni - kazao je Đukanović za Portal Analitika. Prema njegovim riječima, KAP treba prodati za jedan euro pouzdanom strateškom partneru. „To je jedini način u ovom momentu da KAP opstane, ne vidim drugi način“, izričit je Đukanović.Kojim putem dalje: Prvi sastanak povjerilaca KAP-a zakazan je za 15. avgust, a ročište na kojem će se ispitivati potraživanja KAP-a za 15. septembar.
Ono što je izvjesno da će u narednih mjesec dana biti angažovano svih 1200 radnika, a u stečajnoj upravi najavljuju da će taj broj biti postepeno smanjen na 500. Stečajna uprava, tehnički gledano, mora što prije potpisati poslovno-tehnički ugovor sa kompanijom koja bi održavala proizvodnju do daljnjeg. U periodu od uvođenja predstečajnog postupka do danas, troškove održavanja minimalne proizvodnje je plaćala državna naftna kompanija Montenegro bonus.
Trenutno se vode pregovori sa firmama koje bi ubudiće mogle da preuzmu rukovođenje procesom proizvodnje u KAP-u, da bi se spriječilo neplansko zaustavljanje procesa proizvodnje. Sasvim je izvjesno da će formalno rukovođenje fabrikom preuzeti Montenegro bonus, do eventualnog pronalaska novog partnera.
Koliko će stečaj koštati državni budžet: Stečaj u KAP-u će se definitivno odraziti na državni budžet. Tu su, prije svega, već aktivirane garancije od 102 miliona eura koje će, kako je kazano Portalu Analitika iz Ministarstva finansija, konvertovati u dugoročne kreditne obaveze sa grejs periodom, shodno dogovoru sa kreditorima.
Vlada je dužna da plati i socijalni program za prekobrojne u slučaju da se odluči da svede broj radnika na 500 uposlenih, što će budžet (čitaj: poreske obveznike) koštati dodatnih petnaestak miliona eura. Dalje, troškovi održavanja minimalne proizvodnje u KAP-u su oko četiri miliona eura i to će pasti na teret države ili Montenegro bonusa. Dugovi KAP-a za struju su predmet predloga rebalansa i veliko je pitanje da li će rebalans dobiti zeleno svijetlo u Skupštini ili će se naći neko drugo rješenje - možda u nekom višegodišnjem reprogramu?
Stečaj kupovina vremena: U svakom slučaju, nekada ponos crnogorske industrije se nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja.
Osim pomenutih dugova i lošeg međunarodnog imidža zbog krađe struje, Kombinat koristi prastaru tehnologiju proizvodnje, prerađivački kapaciteti su mu ugašeni, a fabrika nema sopstveni izvor energije niti dugoročni ugovor o snabdijevanju energijom. Zbog toga je sada sasvim jasno da je uvođenje stečaja, u stvari kupovina vremena kako bi se eventualno našao novi partner. Alternativa je plansko gašenje fabrike.Presjek sadašnjeg stanja KAP-a ukazuje da država, ukoliko se ne pojavi investitor, treba ozbiljno da razmisli treba li našoj privredi Kombinat aluminijuma. KAP je u proteklih pet godina koštao državu makar 200 miliona eura (130 garancije, 60 subvencije, 10 opraštanje poreza) tako da bi dobro bilo da država razmisli o određivanju kritičnog datuma za konačnu odluku.
Predrag ZEČEVIĆ
