Iako je studirao elektrotehniku, nikada je nije završio, međutim njegovim izumima u mnogo čemu postavljen je pravac naučno-tehničkog razvoja čovječanstva u 20. vijeku.
Nasuprot svim velikim autoritetima njegovog vremena, Tesla je insistirao na pretvaranju naizmjenične struje u jednosmernu. Ovaj naučnik je najviše doprinio nauci i tehnološkom progresu svijeta kao pronalazač obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, polifazne naizmjenične struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije.
Čuveni pronalazač je konstruisao i generator struja visoke frekvencije i napona, danas poznat kao "Teslin transformator", transformator bez jezgra, Teslinu zavojnicu, ili Teslin kalem.
Sredinom 1882. godine odlazi u Pariz, a 1883. godine iz Pariza prelazi u Strazbur gdje je napravio prvi prototip indukcionog motora.
Godine 1884. odlazi u Sjedinjene Američke Države, gdje ostaje do smrti. Počinje da radi u Edisonovoj kompaniji, koju napušta već 1885. godine i osniva sopstvenu kompaniju - "Tesla Arc & Light Co." Počinje da pravi prve motore i generatore naizmjeničnih polifaznih struja.
Od 1887. do 1890. godine prijavljuje svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmjeničnih struja, generatore i motore. Pronalaske javno prikazuje u Američkom institutu elektroinženjera. Odmah potom Kompanija Vestinghaus otkupljuje prvih sedam Teslinih patenata iz oblasti polifaznih struja.
U Pitsburgu (1888-1889) sa inženjerima Kompanije Vestinghaus radi na praktičnoj realizaciji svojih patenata. Tokom ovog perioda urađene su pripreme za realizaciju prve centrale na Nijagarinim vodopadima po Teslinom sistemu. Centrala je komercijalno otvorena 15. novembra 1896. godine puštanjem struje do grada Bafala i bila je uvršćena u jedno od svjetskih čuda toga doba. Sljedeću veliku oblast njegovih istraživanja čine naizmjenične struje visokih frekvencija i njihovo dejstvo.
Tesla je 1893. godine svojim sistemom četiri kola u rezonanci pokazao da su antena, uzemljenje i rezonanca tri elementa koja mora da posjeduje svaki predajnik i prijemnik za bežičnu telegrafiju, čime je utro put otkriću modernog radija. Jedan je od prvih naučnika na američkom kontinentu koji je dobio rendgenske snimke šake, lobanje, koljena i lakta. Prvi je istraživač koji je ukazao na veoma štetno dejstvo rendgenskih zraka na organizam, pri suviše dugom izlaganju zračenju.
Nikola Tesla često je govorio o tome kako je mogao da vizuelizuje mašine i rijetko je crtao šeme prije početka njihove izrade. Proces koji se naziva još i vizuelnim razmišljanjem nije nešto čime se svako može baviti, ali je usmjeravanje koncentracije na finalni proizvod svakako nešto što bi trebalo da uradite.
U svojoj autobiografiji Nikola Tesla piše: „Ne žurim se da započnem s praktičnim poslom. Kad mi se javi ideja, odmah počinjem da je gradim u svojoj mašti. Mijenjam konstrukciju, usavršavam je i već je u mislima pokrećem. Sasvim mi je nebitno da li pokrećem svoju turbinu u mislima, ili je ispitujem u laboratoriji. Čak primjećujem kad nešto nije u redu. Nema nikakve razlike, štaviše, rezultati su isti. Tako mogu brzo razviti i usavršiti zamisao, a da ništa ne dodirnem. Kad sam toliko odmakao u pronalasku da mogu sve usavršiti i kad ne otkrijem nikakvu grešku, uobličavam taj konačni proizvod uma. Moj pronalazak radi upravo kako sam i zamislio, a provjere teku tačno kako sam planirao. U dvadeset godina nije se desio ni jedan jedini izuzetak. Zašto bi bilo drugačije? Inženjering, električni i mehanički, ima pouzdane rezultate. Gotovo da nema teme koja ne može biti matematički provjerena, a efekti proračunati ili rezultati određeni unaprijed od dostupnih teoretskih i praktičnih podataka. Prebacivanje sirove ideje u praksu, kako se to obično radi, je prema mom mišljenju, ništa drugo do gubitak energije, novca i vremena”.
Pionir je i radio-tehnike, bežične telegrafije, radara. Bez izuma Tesle, jednog od najpoznatijih naučnika svijeta, savremena civilizacija imala bi potpuno drugačiji izgled. Po njemu je jedna jedinica međunarodnog "SI" sistema dobila naziv - mjera za magnetnu indukciju "tesla".
Ovaj svijet napustio je u jeku Drugog svjetskog rata na samom početku 1943. godine. Sahranjen je 12. januara na njujorškom groblju, poslije opela služenog u crkvi svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu.
