Time je zakočeno formiranje nove vlade poslije zbacivanja predsjednika Mohameda Morsija od strane vojske.
U centru spora je ultrakonzervativna salafitska partija, koja je bila uz uglavnom sekularne grupe koje su predvodile državni udar protiv Morsija.
Ta partija je juče blokirala postavljanje reformskog lidera Mohameda el Baradeja, favorita liberala, ljevičara i sekularnih grupa, na mjesto premijera.
Lider liberalne Egipatske socijalističke demokratske partije Mohamed Abul-Gar rekao je da su salafiti prvobitno prihvatili predlog da Baradej bude novi premijer, ali onda su promijenili stav iz nepoznatih razloga. On je dodao da razgovori, uz pomoć posrednika, još traju.
Abdulah Badran, vodeći poslanik iz redova salafita rekao je da je to bio "nesporazum" da je ta partija prihvatila El Baradeja. Oni su tražili još 48 sati da predlože alternative, naveo je on, dodajući da će uskoro donijeti odluku, ali da neće podržati El Baradeja.
"U ovom osjetljivom vremenu, potreban je neko nezavistan, ko će naići na konsenzus, a ne izazvati dodatne podjele", rekao je Badran i dodao da je glavni prigovor El Baradeju to što nije popularan ne samo među islamistima, već i u velikom dijelu egipatske populacije.
El Baradej, 71-godišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, bio je inspiracija za ljevičare, sekulariste i revolucionarne omladinske grupe, koje su stajale iza ustanka 2011, u kome je svrgnut nekadašnji predsjednik Hosni Mubarak.
Drugi član koalicije, Tamarod, glavna organizacija koja je stajala iza prošlonedjeljnih masovnih protesta koji su pozivali na svrgavanje Morsija, rekao je da je El Baradej i dalje kandidat za premijera. Tamarod je danas kritikovao salafite, optuživši ih za "ucjenu" i "vršenje pritiska".
Viši član Muslimanskog bratstva Saad Emara rekao je, pak, da ne postoji mogućnost za pregovore sa novim egipatskim vođstvom, jer "su nas svi oni izdali".
"Ne vraćamo se u eru Mubaraka već u... totalitarni režim. Sve drugo osim protesta je samoubistvo", rekao je on za agenciju AP. Emara je dodao da su salafiti "izgubili kredibilitet i povjerenje pošto su stali na stranu pučista".
Premijer će biti onaj koji će imati stvarnu moć u novoj vladi, kakva god ona bila, dok će mesto predsjednika biti u najvećoj meri protokolarno. Premijer će, najvjerovatnije, imati jak uticaj i u procesu pisanja novog ustava, navodi agencija AP.
To je i najveća briga salafita, koji se snažno zalažu za islamistički karakter ustava, kakav je bio u vrijeme Morsija, ali je poslije njegovog svrgavanja obustavljen.
Istovremeno, danas je na ulice izašlo desetine hiljada i pristalica i protivnika Morsija, a vojska je rasporedila vojnike na ključnim lokacijama u Kairu i drugim gradovima, zbog bojazni da bi nasilje moglo ponovo da bukne.
Muslimansko bratstvo insistira na protestima, čiji cilj je vraćanje Morsija na funkciju, izvodeći na mitinge veliki broj ljudi.
Zvaničnici tog pokreta poručili su da neće biti "terorisani" hapšenjima svojih lidera i zatvaranjem medija.
Protivnici Bratstva, s druge strane, pozvali su na velike proteste na kairskom trgu Tahrir i u još nekoliko gradova u Egiptu, kao protivudar kampanji islamista.
Ratni vojni avioni nadlijetali su masu okupljenu na Tahriru, ostavljajući na nebu uz pomoć obojenog dima trag u obliku srca, i boje egipatske zastave.
U sukobima između pristalica i protivnika Morsija prije dva dana poginulo je najmanje 36 ljudi, a više od 1.000 je povrijeđeno širom zemlje.
Morsi i još pet najviših ličnosti Muslimanskog bratstva trenutno se nalaze u pritvoru, a protiv još oko 200 su izdati nalozi za hapšenje. Televizijska stanica tog pokreta i još tri islamističke stanice su ugašene.
(b92)
