- Koliko se ljudi od nas zaustavi i razmišlja o našem mjestu na planeti, i koliko smo blizu one tačke na kojoj su bile vrste koje su izumrle prije samo 75.000 godina - pita se Liki, koja kaže da fosilni ostaci čovjeku pružaju mogućnost da shvati kako se razvijala njegova istorija.
Prema njenim riječima, tehnologija je omogućila fascinantnu priču o genetici, koja je otkrila da postoji genetička veza između Homo sapiensa i neandertalca, a "otkriće koje je donijelo još više iznenađenja jeste da čovjek dijeli gene sa nekim totalno različitim vrstama homonida".
- Posljednjih 50 godina na planeti je došlo do ogromnog porasta broja stanovnika, ali i ogromnog prodora u tehnološkim inovacijama. Pitanje koje se nameće jeste da li smo u stanju da upotrebimo tu tehnologiju kako bismo bolje razumjeli uticaj čovjeka, da zaustavimo talas odumiranja vrsta, da sačuvamo ono što je ostalo, da saznamo više o svojoj prošlosti - zabrinuta je Liki.
Ona objašnjava da ju je izučavanje fosila prije svega natjeralo da razmišlja o čovjekovom mjestu u svijetu.
- Mi smo samo jedna vrsta nekoliko homonida koji su nastanjivali planetu Zemlju i, kao što su naši daleki rođaci tek nedavno odumrli, tako se i nama bliži vrijeme da napustimo ovu predivnu plavu loptu - sigurna je naučnica.
"Ravnoteža će se okrenuti protiv nas"
Kako bismo shvatili život na planeti u vremenskoj perspektivi, potrebno je da zamislimo da odmotavamo rolnu papira nizbrdo. Ako u jednoj rolni ima 400 listića, onda je prvi život u okeanima nastao na papiru 240. po redu. Doba dinosaurusa počinje na papiru pod brojem 19. Dinosaurusi i njihove brojne vrste živjeli su tokom “14 i po papirića”. Oni izumiru krajem perioda krede, a to je na petom listiću od kraja, i ostavljaju prostor za nastajanje sisara. Naša istorija počinje tek na drugoj polovini prvog listića. Na ovaj način smo istoriju homo sapiensa dugu nekih 200.000 miliona godina sveli na manje od dva milimetra.
tekst i foto: blic.rs
