Dr Voren S. Voren bio je u londonskoj Nacionalnoj galeriji na izložbi falsifikata kada je shvatio da umjetnički svijet koristi tehnologije stare trideset ili četrdeset godina. Tada je počeo da istražuje da li laseri mogu da se koriste i za otkrivanje misterija ispod slojeva boje.
Za sada, njegov odgovor je potvrdan.
Voren i njegove kolege sa Centra za molekularno i biomedicinsko mapiranje Univerziteta Djuk otkrili su da mogu da koriste Vorenov laser sa pumpom i sondom kako bi na slikama vidjeli boje i slojeve i u nekim slučajevima otkrili izvor materijala.
"Pokazuje potencijal i to je uzbudljivo", rekao je Džon Dilejni, stručnjak za mapiranje u konzervatorskoj jedinici Nacionalne galerije u Vašingtonu i koji je video laser "na djelu", prenijeli su mediji.
Slika Pučija Kapana "Raspeće" iz 14. vijeka bila je prva koja je testirana. Otkriven je debeo sloj lapis lazulija preko Madonine odore. Tipično, plava je dobijana iz manje skupog azurita i potom je bila prekrivana tankim slojem lapisa koji je u to vrijeme bio skuplji od zlata, objasnio je Vilijam Braun, glavni konzervator vašingtonskog muzeja.
"To nam govori da je ovo bila izuzetno važna slika", možda čak i dio oltara u Vatikanu, rekao je on AP-u.
Tipično, konzervatori koriste skalpel kako bi skinuli sitne uzorke sa slike kako bi saznali informacije i o slici i o materijalima koji su korišćeni. Ova metoda oštećuje sliku i ograničena je na uglove i pozadinu, dok se lica ne diraju.
Vorenov laserski sistem omogućava trodimenzionalni pogled na svaki dio slike bez njenog oštećenja. Stručnjaci mogu da zumiraju djelove slike i vide šta se nalazi ispod sloja boje.
"Zahvaljujući ovoj tehnici, možemo da razumijemo i proces stvaranja same slike. I možete da ispišete cijelu istoriju svijeta kroz tehnologiju i tehnološke inovacije", rekao je Braun.
Laserski sistem izazvao je veliku pažnju drugih konzervatora, uključujući i one koji se brinu o Svicima sa Mrtvog mora, rekao je Voren. Oni bi željeli da znaju da li njegov laser može da im pomogne da pročitaju svitke koji su previše krhki da bi ih odmotali.
"Ništa ne mora da bude savršeno. Ono što mi pokušavamo je da nađemo način koji će nam pomoći da riješimo progleme kada nemamo dobar način da ih riješimo. A ovo pokazuje potencijal", rekao je Dilejni.
