Već sama zgrada na jugozapadu estonskog glavnog grada Talinna zrači samouvjerenošću: impozantna staklena fasada na kojoj se odsijava Sunce, visoka pet spratova. Tirkizno plavo slovo "S" je svuda vidljivo. To je sjedište razvojnog centra Skajpa (Skype), najvećeg estonskog ekonomskog uspjeha u protekloj deceniji.
Titu Pananenu, šefu estonskog tima Skajpa, ne treba šefovska kancelarija. On sjedi zajedno sa svojim saradnicima u velikoj prostoriji i objašnjava zašto je baš Estonija bila idealno polazište za pobjednički pohod telefonskog softvera.
“Ovde postoji ogroman potencijal, odlično školstvo i prije svega nevjerovatna spremnost za korišćenje tehnologije. Skajp je mnogim kompanijama u Estoniji pokazao da je odavde moguće promijeniti svijet", kaže Pananen.
U Estoniji ne cvjeta samo sektor informatičke tehnologije. I u drugim područjima je ova najsjevernija baltička zemlja uzor u Evropskoj uniji.
Prema najnovijim istraživanjima Statističkog ureda Evropske unije (Eurostat), Estonija je u prošloj godini zabilježila najmanju stopu novih zaduženja od svih članica EU - 0,3 odsto BDP-a. Iza nje su Švedska, Bugarska i Luksemburg. Na posljednjem mjestu te liste je Španija s 10,6 odsto.
I po nivou ukupnog zaduživanja Estonija je među najboljima - 10,1 odsto BDP-a. Poređenja radi, dopuštena granica za budžetski deficit prema tzv. Mastriškim kriterijumima za evrozonu iznosi 3 odsto, a za nivo zaduživanja 60 odsto BDP-a.
Estonski ministar ekonomije Juhan Parts smatra da su te statistike plod dugogodišnjeg rada.
"Počeli smo već u 90-im godinama prošlog vijeka kada smo našu ekonomiju morali da kompletno ponovo izgradimo. Mi smo promijenili naš monetarni sklop, a za to su nužni stabilan budžet i niska stopa novih zaduživanja. Taj pouzdani finansijski sistem smo zadržali do danas", objašnjava Parts.
Brisel je 2011. godine te napore nagradio prijemom Estonije u eurozonu - nepunih sedam godina nakon njenog ulaska u EU. Za ministra Partsa ulazak u eurozonu u doba njene najveće krize nije nikakav problem.
"Svi znamo da euro nije savršen. Mi smo ušli u eurozonu da bismo kod naših trgovinskih partnera probudili još veće povjerenje. Za tako malu ekonomiju poput naše nije jednostavno poslati jasne signale", kaže Parts.
Ulazak u eurozonu je podržalo i estonsko stanovništvo, a velika većina građana ga podržava i danas.
Ova bivša sovjetska republika je zadivila ekonomske stručnjake već krajem 90-ih kada je godinama ostvarivala privredni rast i do 13 odsto.
Estonski analitičar Rainer Katel smatra da je jedan od odlučujućih faktora za postizanje takvog uspjeha upravo geografski položaj njegove domovine.
"Mi smo u blizini Švedske i Finske. To nam ne donosi samo turiste, nego prije svega tehnologiju i investicije", podsjeća Katel i navodi da je za veliki privredni rast najviše zaslužan izvoz u te dvije zemlje.
"To u stvari nije pravi izvoz, nego njihove vlastite firme proizvode u Estoniji i onda odavde izvoze skoro gotove proizvode. Estoniju bi skoro moglo da smatramo dijelom Finske i Švedske", kaže Katel.
I Estonci sami za svoju domovinu kažu da je ona "peta skandinavska zemlja". Njihov jezik i kultura su usko povezani s Finskom.
Tamna strana medalje
Ali ovaj uspjeh ima i svoju negativnu stranu. Od njega nisu svi profitirali: 17 odsto stanovnika živi ispod egzistencijalnog minimuma. Među njima su i mnogi od 300.000 građana ruskog porijekla koji nemaju pasoše, pa tako, na primjer, ni biračko pravo.
Pored toga, velika je razlika i između plata muškaraca i žena. Muškarci prosječno zarađuju 28 odsto više - to je najveća razlika u Evropi.
"Jednoj maloj grupi je dobro, ali ostalima nije. Možda smo se jednostavno prebrzo razvili", kaže Katel.
Mnogi Estonci su se u međuvremenu odlučili za odlazak iz svoje domovine, većinom u Finsku i Švedsku.
Političari se premalo zanimaju za socijalne probleme, smatra Katel i kaže da radije ističu velike ekonomske uspjehe. Posljedice takve politike su već sada očite, upozorava ovaj analitičar.
"Sigurno sve više ljudi gubi iluzije i odvraća se od politike", ocjenjuje on.
Ipak, oni koji imaju mogu i žele da biraju, očito polažu nade u neoliberalnu politiku vlade premijera Andrusa Ansipija. On je 2011. godine na izborima osvojio novi četvorogodišnji mandat.
Zato ni njegov ministar ekonomije Parts ne želi da odustane od svoje restriktivne politike štednje. "To bi bilo na račun iduće generacije. Zaduživanje je uvjek rizik", upozorava on.
Tit Pananen smatra Talin idealnim sjedištem za razvojni centar Skajpa, pa čak i sada kada sjedište ove kompanije više nije u Estoniji budući da ju je preuzeo Majkrosoft. On je uvjeren da Skajp nije posljednja estonska uspješna priča.
"Idućih godina će doći još nešto. Mnogo toga što će promijeniti svijet i svoje korijene imati u Estoniji", kaže Pananen ocjenjujući da će to možda doprinjeti novom poletu ove male baltičke države.
(foto: b92.net)
