Misal su predstavili dr. Miroslav Marić iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslovenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić i publicista Stevo Vučinić.
Riječ je o luksuzno opremljenom reprintu trećeg izdanja na staroslovenskom jeziku (Rim, 1905), objavljenog u suizdavaštvu NVO „Ivan Mažuranić" i Fonda za manjine Crne Gore.
- Svjedočimo o pojavi reprinta misala o kome se već govori da je urađen profesionalno. Originalan primjerak Misala je po mnogo čemu jedinstven, u stvari je glagoljski Misal iz 1893. godine, a iz njega je služio škaljarski župnik don Marko Vučković sve do 60-tih godina prošlog vijeka. Karakteristično je za Škaljare da se služba obavljala na slovenskom jeziku i glagoljskom pismu u kontinuitetu od XV-XX vijeka.
Uložili smo poseban trud da Misalu obezbjedimo digitalnu besmrtnost. Ovaj neprocjenjivo važan projekat za tradiciju kulturu i vjeru je podržao Fond za zaštitu i unapređenje manjinskih prava Crne Gore - kazao je dr. Miroslav Marić.
Dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filosofskom fakultetu u Zagrebu, istakao je da je tek prije nekoliko godina slučajno otkrio primjerak Misala u Škaljarima.
Sve pripreme za štampanje Misala glagoljicom uradio je hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić, zbog čega ga nazivaju i Parčićevim glagoljskim misalom. Skoro cjelokupno prvo izdanje (Rim, 1893) otkupio je austrougarski poslanik pri Vatikanu, a nekoliko primjeraka upućenih u Crnu Goru je izgubljeno, pa je 1896. godine štampano drugo i 1905. treće izdanje.
Pojava glagoljskog Misala na staroslovenskom jeziku imala je velikog odjeka na južnoslovenskom prostoru i šire, a prvi put je u Crnoj Gori korišćen 1. januara 1895. godine na liturgiji u katedrali u Starom Baru, koju je služio nadbiskup Šimun Milinović, a kojoj su prisustvovali narodi sve tri vjeroispovijesti
"Zašto se Misal sada objavljuje u obliku pretiska u Crnoj Gori? Da nije bilo impulsa koji je krenuo iz Barske biskupije ne bi se realizovala stara ideja glagoljaša još iz 1859 godine od Josipa Juraja Štrosmajera koji je izrekao pred Papom. Rim je time u XIX stoljeću dobio priliku da iskaže otvorenost prema istočnoj hrišćanskoj braći pokazujući joj da liturgiski jezik nipošto ne mora biti zapreka jedinstvu. Nakon što je uspostavljen konkordat između Svete stolice i Crne Gore 1886. god obnovljena je Barska nadbiskupija i imenovan Šimun Milinović koji je poduzeo velike korake kako bi se staroslovenski jezik u rimskoj crkvi priznao kao liturgiski jezik, otputovao za
Direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić govorila je o prvim hrvatskim Misalima. To je knjiga u kojoj su sakupljene sve molitve na misama na cijeloj liturgiskoj godini sadrži kalendar tekstove misa a završava sa kolofonom. Najljepši Misal je nastao u Hrvatskoj 1404. godine - Hrvojev Misal. To je najbogatiji ilustrovani Misal pisan glagoljicom i čuva se u Turskoj.
Prva hrvatska knjiga štampana glagoljicom je izdata 1483. godine i to je Misal po zakonu Rimskog dvora, to je prvi evropski ne latinični text - kazala je Vesna Čučić.
Barski misal je spomenik pobjede staroslovenskog bogoslužbenog jezika kazao je publicista Stevo Vučinić, govoreći o istorijskim okolnostima tog vremena "te smatram, Barski galagoljski misal može da služi na slavu i diku crnogorskog i hrvatskog naroda koji ga baštine."
Skupu su prisutvovali kotorski biskup mons. Ilija Janjić, mitropolit crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, direktor fonda za za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safet Kurtagić i drugi.
Izvor: Radiodux.me
