Na izložbi „Španski majstori“, kako je istaknuto u katalogu priređenom za ovu priliku, grafika je predstavljena kao „medij kojim najznačajniji umjetnici savremenog doba proširuju granice sopstvenog likovnog senzibiliteta“.
Četiri umjetnika, inače predstavnika različitih umetničkih pravaca prošlog vijeka, predstavljena su kroz izbor 35 listova nastalih sličnim grafičkim tehnikama.
- Suve igle Pabla Pikasa naglašavaju eleganciju i izražajnost njegove linije, njenu prostornost i snagu kojom vlada grafičkim listom. Pikasova grafika „Glava djevojke“ nosi masivnost litografskog postupka na onaj način, kako je i sam lik neoklasično „težak“ i voluminozan. Koloritnost i duhovitost grafike „Žena cvijet“ potencira i takvu osobenost litografije.
Na svoj metafizički način, i Dali upotrebljava litografiju u iznenađujućim i nesputanim predstavama „Galine večere“. U grafikama iz ciklusa „Božanstvena komedija“ drvorez je za Dalija najprimjereniji rod grafike.
Svoje fantazmagorične oblike – apstraktne, a ipak, potekle iz prirode - Huan Miro bilježi snagom litografske boje. Miro se sa smiješkom upućuje i u slojevitu igru akvatinte, drvoreza i suve igle, završavajući igru kolažiranjem – ugrađivanjem djelića stvarnosti u imaginarnost svojih grafika.Teorijske osnove svog apstraktnog slikarskog izraza, Antoni Tapies prenosi u grafički jezik akvatinte ili litografije obogaćujući postupak grebanjem, urezivanjem, ekspresivnim aktom tako karakterističnim za tašizam.
Ma kako različiti, ovi umjetnici su povezani atmosferom i mentalitetom tla sa kog su potekli, savremenim likovnim izrazom i grafikom – umnoženim tragom i osjećanjem - kratak je opis nekih od djela koja su sinoć predstavljena likovnoj publici.
Izložbu je organizovala Moderna galerija iz Budve u saradnji sa Galerijom lijepih umjetnosti Visconti iz Ljubljane, a na otvaranju je govorio Lazar Rađenović, predsjednik te primorske opštine. Podsjećamo, zahvaljujući Galeriji Visconti, početkom avgusta prošle godine imali smo prilike da u Porto Montenegru u Tivtu pogledamo odabrane radove Endija Vorhola.Foto: Grad teatar / Slaven Vilus
