Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i premijer hrvatske Vlade Zoran Milanović na Trgu svetog Marka dočekuju šefove država i vlada.
Na svečanosti će prisutvovati i crnogorski predsjednik i premijer Filip Vujanović i Milo Đukanović. U delegaciji Vlade Crne Gore biće i potpredsjednik i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić i savjetnici premijera Milan Roćen i Nebojša Kaluđerović. Predsjednik države Vujanović je juče otputovao u Hrvatsku, Igor Lukašić jutros, a premijer Đukanović je u Zagreb sletio oko 17 časova.
Ministarka vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić prethodno je dočekala ministre vanjskih poslova susjednih zemalja među kojima su bili šefovi diplomatije iz Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, Srbije Ivan Mrkić, Crne Gore Igor Lukšić, Italije Ema Bonino, te evropski komesar za proširenje Stefan Fule, koji se srdačno pozdravio sa ministarkom Pusić.
"Ovo je zaista istorijski dan za Hrvatsku! Mislim da će buduće generacije imati puno bolje uslove za život!", rekao je predsjednik Sabora Josip Leko za Hrvatsku radio-televiziju.
Tačno u ponoć, kako se očekuje, hiljade građana Hrvatske će Trgu Bana Jelačića u Zagrebu dočekati ulazak svoje zemlje u Europsku uniju. Njih će, kako je planirano, pozdraviti predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, te brojni evropski političari. Građani su već počeli pristizati na središnji zagrebački trg.
U gradovima diljem Hrvatske teku pripreme za veliko slavlje u povodu pristupanja EU-u. Centralna proslava odvijat će se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i na Trgu svetog Marka.Na proslavi pristupanja Hrvatske EU biti će, prema najavama, 15 predsjednika država, 13 predsjednika vlada, troje predsjednika parlamenata te brojni vicepremijeri, ministri i drugi gosti - ukupno oko 170 visokih gostiju. Većina ih je tokom popodneva doputovala u Zagreb, a neki su stigli još u subotu.
Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompuj, predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Baroso i predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc doputovali su, također, popodne u Zagreb.
Ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hodžaj napisao je na Twitteru da je "Hrvatska je najbolji primjer u regiji kako treba provesti reforme za ulazak u EU. Nagrade će uslijediti!"
Proslava ulaska Hrvatske u EU koštati će oko 6 miliiona kuna (oko 814.000 eura), objavili su hrvatski mediji.
Sedmo proširenje EU
U istoriji EU do sada je bilo šest proširenja tokom kojih se pridruživala jedna ili više evropskih država, često u dužim razmacima. Najveće proširenje bilo je 2004. godine.
1951. postavljeni temelji EU - Pariski ugovor 1951. postavljeni temelji EU - Pariski ugovor. Od postavljanja temelja EU, prije više od 60 godina, broj članica je porastao sa prvobitnih šest potpisnica Pariskog ugovora na 27 članica, a sa ulaskom Hrvatske u EU 1. jula povećaće se na 28.
Ulazak Hrvatske će za Uniju predstavljati sedmo proširenje. Današnju EU je osnovalo šest zapadnoevropskih zemalja, a njeni temelji su postavljeni Pariskim ugovorom, kojim je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, piše portal EurAktiv Srbija. Pariski ugovor su 18. aprila 1951. godine potpisale Belgija, tadašnja SR Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Holandija.
Te zemlje su Rimskim ugovorom iz 1957. godine uspostavile Evropsku ekonomsku zajednicu koja je Mastrihtskim ugovorom iz februara 1992. preimenovana u Evropsku uniju.
Prvi krug proširenja bio je 1. januara 1973. kada su EEZ pristupile Velika Britanija, Irska i Danska.
Nakon toga, Uniji se pridružuju zemlje na jugu Evrope: Grčka 1. januara 1981. godine i Španija i Portugal 1. januara 1986. godine.
U četvrtom krugu proširenja, 1. januara 1995., EU su pristupile Austrija, Finska i Švedska i broj članica se povećao na 15.
Nakon tog proširenja EU je obuhvatila govoto cijelu Zapadnu Evropu, a o tih 15 članica se nakon novih proširenja govorilo i kao "starima članicama".
Na sljedeće proširenje se ponovo čekalo gotovo 10 godina da bi 1. maja 2004. Uniji pristupilo 10 članica, a Unija proširila uglavnom na istok Evrope.
EU su tada pristupile Slovenija, Slovačka, Češka, Poljska, Litvanija, Letonija, Estonija, Mađarska, Kipar i Malta, a to je najveće do sada proširenje po broju zemalja i stanovnika.
Posljednje proširenje je bilo 1. januara 2007., kada su EU pristupile Bugarska i Rumunija.
