Na nacionalnom nivou, u Hrvatskoj je zaštićeno 12 proizvoda, koji će nakon pristupanja Uniji imati godinu dana za registraciju na nivou EU-a. Primjera radi, Slovenija je zaštitila 16 proizvoda.
Više od 15 milijardi eura se svake godine u Evropi »okrene« na prodaji prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda koji su na području Evropske unije zaštićeni kao autohtoni proizvodi u nekoj od zemalja članica. U evropskoj bazi registrovano je više od 1.160 takvih proizvoda, ne računajući vina i žestoka pića, a još ih je oko 300 u procesu zaštite.
Oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog porijekla ili oznakom tradicionalnog ugleda, 27 zemalja članica Unije štiti sve veći broj proizvoda, od mesnih proizvoda, preko raznih sireva, do hljeba, tjestenine, ulja ili piva.
Italija u europskoj bazi ima 254 registrovana proizvoda, poput pršute iz Parme ili mortadele iz Bolonje, kojima je zaštita već odobrena, te još 40-ak njih koji su u postupku registracije. Slovenija je zaštitila 16 proizvoda, među kojima su kraška panceta, bovški sir, prekmurska gibanica. Još šest slovenačkih proizvoda čeka da im zaštita bude odobrena, pa će se, ako niko ne bude imao prigovor na zahtjev, primjera radi, piranska sol priključiti popisu zaštićenih slovenačkih proizvoda.
Iako hrvatska statistika zaštićenih proizvoda u odnosu na EU i pojedine države izgleda poražavajuće, podaci iz evropske baze pokazuju da situacija nije bila bolja niti za zemlje istočne i srednje Europe, prije pristupanja Uniji 2004. godine. Većina njihovih proizvoda zaštićena je na nivou EU tek dvije do tri godine nakon što su postale članice. Uoči ulaska u EU, tek je Češka u bazi imala tri zaštićena proizvoda, i to tri vrste piva.
Hrvatska, na nacionalnom nivou, zasad ima zaštićeno 12 proizvoda. Osim istarske pršute, oznaku izvornosti još imaju ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ogulinski kiseli kupus te varaždinsko zelje. Oznaku zemljopisnog porijekla, pak, nose virovitička paprika, baranjski kulen, dalmatinski pršut, krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog purana i poljički soparnik. U postupku registracije je i dalmatinska maraska. Svi proizvodi, koji su se izborili za zaštitu na hrvatskom tržištu, imaće još godinu dana, nakon ulaska Hrvatske u EU, da ponove postupak registracije i na nivou Unije.
Doprinos bazi vina
Kad su posrijedi vina, na listu tradicionalnih izraza Evropske unije biće uvrštene oznake za vina Opolo, Plavac te Samoborski bermet. Ujedno, Hrvatska će toj evropskoj bazi doprinijeti i s nekoliko oznaka zemljopisnog porijekla jakih alkoholnih pića – hrvatskom lozom, hrvatskom travaricom, pelinkovcem, hrvatskom starom šljivovicom, slavonskom šljivovicom te zadarskim maraskinom.
Pekmez novost u EU
Zbog EU pravila, sve marmelade koje nisu proizvedene od citrusnog voća moraće promijeniti naziv u džem. No, zajedničko tržište Hrvatska će obogatiti jednim proizvodom koji je dosad bio nepoznat u EU – pekmezom. Tu kategoriju Unija dosad nije poznavala, ali je dogovoreno da naziv »pekmez« bude uvršten u EU direktivu koja se odnosi na voćne džemove, želee i marmalade.
(Novi list)
