- Vlada se u prvih stotinu dana svakodnevno bavila rješavanjem akumuliranih problema na relaciji KAP-Elektroprivreda Crne Gore i to prije svega, pitanjima koje je zatekla u tom dijelu neriješenih odgovornosti. Podsjećam, dominantan dio fakture koji ovim rebalansom pokušavamo da riješimo nastao je do kraja 2012, dakle, prije formiranja nove Vlade. Ono što je dodatak ovom računu u ovoj godini, posljedica je, prije svega, pasivnosti nadležnih organa u državi, svejedno da li je riječ o Vladi ili o parlamentu - kazao je Žugić i dodao:
- Nijesu, dakle, donošene odluke kojim bi se prekinula prethodna praksa. A, prethodna praksa je bila da je KAP imao, odnosno Elektroprivreda isporučivala i snabdijevala KAP energijom za koju nije bio potpisan ugovor o međusobnim pravima i obavezama dva partnera. Zato mi danas pokušavamo da operacionalizujemo zaključke Skupštine kojim je podržan makar dio vladine formule kada je u pitanju pokušaj sanacije ovih ranije akumuliranih problema.
Dakle, podsjećam vas takođe da se vlada i parlament nijsu složili oko drugog dijela vladine formule kojom vlada pokušava da trasira put za budućnost ili za održivost aluminijumske industrije u Crnoj Gori. Neslaganje je nastalo prije svega u dijelu načina na koji je parlament predložio o isključivanju strateškog partnera iz KAP-a, bez nadoknade - u Vladi je dominantan pravni stav bio da je to pravno nemoguće, odnosno, pravno neodrživo. I zato je Ministarstvo finansija dalo predlog za pokretanje stečajnog postupka u KAP-u.
Žugić je pojasnio, da se vlada u prvih stotinu dana bavila zatečenim pitanjem na relaciji KAP-EPCG.
- Kazao sam i ponoviću, vlada se planski, u prvih stotinu dana, bavila zatečenim pitanjem na relaciji KAP-EPCG; jer je na dan formiranja, na dan početka svog rada najavila da će u tom roku pokušati da sanira zatečene probleme između ova dva važna privredna subjekta u Crnoj Gori. Nažalost, i narednih stotinu dana smo se i dalje bavili ovom temom zbog nemogućnosti da se obezbijedi potrebna i dovoljna većina za saglasnost o načinu rješavanja kompleksnog pitanja KAP-a i EPCG. Stoga, predlog rebalansa je pokušaj da izađemo iz statusa quo, da stavimo tačku na pitanje i da se Vlada u cjelini svoje snage, pažnje i pune posvećenosti posveti onome što je njen dominantan cilj, a to je ekonomski razvoj.
Kada je riječ o konkretnim ciframa, Žugić je kazao:
- Odnosi su u konsolidaciji, potraživanja države po tom osnovu su, otprilike, oko 61 milion jednako kao i dugovanja KAP-a prema EPCG, nezavisno ko je nosilac tih dugovanja, KAP, Montenegrobonus ili CGES.
Ovo je predlog koji ide prema parlamentu. Ne znači da će predlog rebalansa dobiti potrebnu većinu, ali svakako, je način da se konačno izađe iz statusa koji ne rješava niti pitanje KAP-a, EPCG ni razvoja.
Žugić je naveo da se „pomenutim rebalansom tretiraju i garancije koje su date za KAP i dakle mogućnost državi da se dodatno zaduži 102 miliona eura po osnovu pada garancija, odnosno, da novi fiskalni teret ukoliko prođe ovaj rebalans, a garancije su po meni potpuno nesporna kategorija koja je data takođe u prethodnom periodu da novi fiskalni teret bude otprilike na godišnjem nivou od oko 20 miliona eura“.
Žugić je potom napomenuo da je „dodatni trošak koji je nastao, posljedica pasivnosti, odnosno neodlučivanja državnih organa“.
- Upravo, ovaj rebalans daje šansu da se odluči u jednom i u drugom pravcu.
Ministar finansija je istakao, da nije bitno pitanje gdje će se Vlada zadužiti da dobije pomenuti novac i naveo da je važnije, po kojim uslovima će biti to zaduženje.
- Znači, bitno je po kojoj cijeni da finansiramo te garancije, u kom vremenu da otplaćujemo taj dug i sa kojim grejs periodom. Ali, treba reći, na bazi ispitivanja tržišta u prethodnom periodu, u odnosu na uslove datih garancija - da je stanje neuporedivo bolje - ako uopšte može biti bolje, kada garancija padne na teret budžeta.
Žugić je potom kazao da je suštinsko pitanje - koliko košta proces neodlučivanja ( ranije napominjući da je ono što je dodatak ovom računu u ovoj godini, posljedica, prije svega, pasivnosti nadležnih organa u državi, svejedno da li je riječ o Vladi ili o parlamentu).
- Treba reći da su zaključci Skupštine iz kraja aprila ove godine definisali da je neophodno naći odgovarajući model za izmirenje KAP-a prema EPCG. I, ako imate takav zaključak a nemate potrebnu većinu, onda je jedini način da uradite ovo što smo mi već uradili. Pokrenut je stečajni postupak i dat je predlog rebalansa budžeta i to samo za ove fakture. Mislim da je Vlada time skratila sve ono što je potencijalni problem neodlučivanja i trošak koji može nastati po tom osnovu.
Vlada je usvojila predlog rebalansa budžeta većinom glasova, sa uzdržana tri glasa ministara iz koalicione partije.
Žugić je na kraju zaključio, da se ovim rebalansom isključivo rješava ranije akumulirana faktura i dijelom, u novijem vremenu, u procesu rješavanja problema KAP-a.
- Ovo je prvi rebalans. Slijedi rebalans koji će biti posljedica mjera fiskalnog prilagođavanja, odnosno, štednje na rashodnoj strani i elemenata ostvarenih većih prihoda, nadamo se, veoma skoro, na prihodnoj strani po osnovu novih prihoda, novih fiskaliteta i sužavanja zone sive ekonomije. Taj rebalans je rebalans poslovanja, a ovo je, po meni, rebalans akumuliranih problema prethodnog perioda.
