- Činjenica je da je Savjet isključivo glasovima predstavnika Vlade - Mila Đukanovića, Slavoljuba Stijepovića, Suada Numanovića, Predraga Boškovića i Jovana Kojičića, kao i predstavnice Saveza sindikata - Slavice Jauković usvojio sljedeći zaključak «da je na ovom nivou demokratskog razvoja najvažnije da sve institucije države Crne Gore efikasno i profesionalno obave poslove iz svoje nadležnosti i tako doprinesu uspostavljanju višeg nivoa pravne sigurnosti građana, kao osnove intenziviranja demokratskog razvoja crnogorskog društva. Takođe, Savjet je zaključio da će zavisno od rezultata rada nadležnih državnih organa procijeniti svrsishodnost eventualnog nastavka rasprave po istoj temi», navodi Uljarević.
Prema njenim riječima, činjenica je da za ovakav zaključak, koji nikom ne ukazuje da li je Savjet 3 sata i 30 minuta raspravljao o političkoj diskriminaciji ili lošem kvalitetu neke namirnice, nijesu glasala četiri predstavnika NVO sektora - Daliborka Uljarević, Milan Šaranović, Zdravko Cimbaljević i Biljana Alković.
- Činjenica je da istim odnosom glasova odbijen prijedlog zaključaka koje je sam ja predložila a koji su trebali da glase:
Savjet konstatuje da su ovi najnoviji materijali koji ukazuju na postojanje prakse političke diskriminacije krajnje zabrinjavajući i da državni organi pod hitno moraju efikasno da djeluju u vezi sa ovim pitanjem, odnosno da iste efikasno i nepristrasno procesuiraju i na taj način daju doprinos uspostavljanju vladavine prava u Crnoj Gori i vraćanju povjerenja građana u institucije i jednakost pred zakonom.
Savjet traži od VDT-a i Uprave policije informaciju o tome da li su u prethodnim godinama vodili bilo kakve postupke vezane za prikupljanje dokaza o navodima postojanja političke diskriminacije, kao i da li su vršili procjenu zakonske osnovanosti da pokrenu postupak protiv određenih lica ako su imali takve operativne podatke.
Savjet poziva sve političke stranke/koalicije da učine javnim koalicione sporazume sa svojim partijskim saveznicima.
Savjet traži da mu se dostave i dalje učine javnim i razumljivim građanima informacije od strane državnih organa koji su sprovodili projekte zapošljavanja, kreditiranja, socijalne pomoći, pružanja finansijske i druge pomoći nakon elementarnih nepogoda, davanja otpremnina, konkretno da se od 2006. do danas daju tačni datumi kad su ovi projekti realizovani, kad su isplaćivana socijalna davanja, kad su dijeljeni stanovi za ljude u socijalnoj potrebi i sredstva opredijeljena za nadoknadu štete od elementarnih nepogoda, kao i otpremnine.
Činjenica je da je odlukom predsjednika Savjeta, uz objašnjenje koje nije utemeljeno u Odluci o osnivanju Savjeta za zaštitu od diskriminacije i Poslovniku o radu Savjeta odbijen moj prijedlog da se na sjednicu pozovu ambasador Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gori i Marko Vešović, novinar dnevnika “Dan”, koji je zbog pisanja o aferi “Snimak” dobio i nagradu Fondacije “Duško Jovanović”.
Činjenica je da je u jednom trenutku diskusije Đukanović bio saglasan sa prijedlogom da se objave koalicioni sporazumi, kao i informacije o socijalnim i drugim davanjima na način na koji je to traženo, ali da ni on ni ostali predstavnici Vlade, kao ni predstavnica Saveza sindikata (čiji je glas davao većinu vladinim predstavnicima), za to nijesu glasali u konačnici.
Činjenica je da je Đukanović pri kraju sjednice, nakon 2 sata i 40 minuta rasprave kroz koju je jasno ukazano na političku diskriminaciju koju sprovode ili zagovaraju funkcioneri DPS-a i vezana lica, zažalio što je pristao da se o ovoj temi razgovara a što je u jednoj formi i javno podijelio sa prisutnima pokušavajući da zaključi sjednicu kao neobaveznu razmjenu mišljenja.
Činjenica je da su članovi Savjeta iz Vlade i Saveza sindikata pokazali jedinstvo u podršci ocjene Mila Đukanovića da afera “Snimak” nije ni indicija da se u Crnoj Gori sprovodi politička diskriminacija već samo “medijski i politički spin”, “kojim je zavedena domaća i međunarodna javnost”…
Činjenica je da ni Savjet ni Anketni odbor a ni mnoge druge adrese u zemlji i inostranstvu o ovom pitanju ne bi raspravljale da su, čim je otvorena afera “Snimak”, nadležne institucije, a prije svega VDT, radile svoje posao. Stoga, zaključak Savjeta je sarkazam koliko i skoriji pokušaj kandidature osobe koja je pretvorila tužilaštvo u udarnu pesnicu DPS-a pozicionirajući se tako kao ozbiljna prepreka demokratizaciji crnogorskog društva umjesto da bude kontrolor zakonitosti rada svih u društvu, uključujući i DPS.
S obzirom da sam ja inicijatorka argumentovane i otvorene rasprave o političkoj diskriminaciji na Savjetu i usvajanja smislenih zaključaka u domenu djelovanja Savjeta, insinuacija da sam zbog neusvajanja tih zaključaka instruirala ostale kolege i koleginice iz NVO sektora da zamrznu svoje članstvo pod opravdanjem navodne solidarnosti sa organizacijama koje se bave pravima lica sa invaliditetom a kojima premijer dva mjeseca ne odgovara na zahtjev za prijem je ne samo ružna, već i diskriminatorna u odnosu na kolege Šaranovića, Cimbaljevića i Alković. Oni su odrasli ljudi sa svojim stavovima i mogu posvjedočiti da je naš dogovor o privremenom zamrzavanju članstva napravljen prije sjednice, a na prijedlog kolege Šaranovića da budemo solidarni sa njim i pokretom osoba sa invaliditetom.
Činjenice potkrijepljuju moju izjavu da je Savjet kroz većinski izraz članova iz Vlade i Saveza sindikata „pokazao zabrinjavajući nivo hermetičnosti za bilo kakav zaključak koji bi vodio ka ohrabrivanju nadležnih organa da procesuira političku diskriminaciju u Crnoj Gori“, te da nije bilo „spremnosti da se javno objave informacije od strane nadležnih državnih organa“.
I na kraju: sjednica Savjeta je tonski snimljena, a po Poslovniku rad Savjeta je javan. Stoga, pozivam članove Savjeta iz Vlade i Saveza sindikata da umjesto bilo kakvih daljih reagovanja na ovu temu objave tonski snimak ili transkript same sjednice pa da zainteresovana javnost donese svoj sud na bazi onog što je ko govorio i kako je ko glasao na toj sjednici, zaključila je Uljarević.
