- Ne komentarišem spekulacije jednog, istina malog, ali bučnog i finansijski veoma potkovanog dijela javnosti, prije svega par medija i nevladinih organizacija, kojima Aleksandar Damjanović i SNP smetaju jer nas uz sve pritiske, laži i podmetanja ne mogu staviti u službu njihovih privatno – političkih prljavih ambicija. Tako da ću morati da ih razočaram i da im poručim da su moji planovi da u okviru SNP, kroz još veći rad i zalaganje, dam doprinos prije svega ekonomskom oporavku Crne Gore, kazao je Damjanović za Portal Analitika.
Damjanović, koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kazao je da je Vlada Crne Gore izgubila povjerenje građana naročito zbog svoje ekonomske politike ali nije mogao da precizira kada bi se interpelacija o radu Vlade mogla naći u parlamentarnoj proceduri.
- Sačekaćemo istek prvog roka za primjenu skupštinskih zaključaka 30. juna, i na bazi ozbiljne partijske analize definisati moguće mjere koje ćemo primijeniti kao klub poslanika SNP u Skupštini, rekao je Damjanović.
ANALITIKA: Kada bi u skupštinsku proceduru trebalo da uđe interpelacija SNP-a o radu Vlade o vođenju politike u oblasti energetsko-metalurškog lanca?
DAMJANOVIĆ: SNP je i na tekućoj sjednici Skupštine, povodom rasprave o povećanju stope PDV-a pokazao da Vlada vodi lošu ekonomsku politiku u svim segmentima, a predstavili smo crnogorskoj javnosti alternativna rješenja koja bi našu državu izvukla iz teške situacije. U odnosu na politiku Vlade, naročito u oblasti energetsko–metalurškog reprolanca, jasno je da Vlada odavno nema povjerenja građana i da se to povjerenje održava još samo u Skupštini, na sve tanjim nitima neprincipijelne DPS –SDP koalicije, uz sve veću cijenu koju plaćaju građani Crne Gore.
ANALITIKA: Da li ste u međuvremenu odustali od intrpelacije tražeći direktno raspravu o nepovjerenju Vladi?
DAMJANOVIĆ: Sačekaćemo istek prvog roka za primjenu skupštinskih zaključaka 30. juna i na bazi ozbiljne partijske analize definisati moguće mjere koje ćemo primijeniti kao klub poslanika SNP-a u Skupštini.
ANALITIKA: Da li je procedura za uvođenje stečaja u KAP suštinski krah Vladine politike u tom sektoru i kakvu budućnost ima podgorička fabrika aluminijuma?
DAMJANOVIĆ: Iako se za sada radi o predlogu za pokretanje stečaja, dijelim Vaše mišljenje da je ovo svojevrsni debakl Vlade u ključnom segmentu crnogorske industrije, koji je nakon bezbrojnih “strateških” lutanja, loših privatizacija i propuštenih prilika kulminirao “pretposljednjim” korakom ka gašenju KAP-a, a to je stečaj, bio on programiran ili ne, bio sa predlogom mjera za restrukturiranje ili bez tih mjera.
Budućnost te fabrike, kao i Rudnika boksita je sada zaista neizvjesna, i pitanje je da li zavisi više od nas i naših političko–ekonomskih procjena i interesa, ili će njenu sudbinu determinisati neki faktori koje Vlada odavno ne može da kontroliše, a koji se nalaze u paralelnim centtrima moći.
ANALITIKA: Nakon uvođenja stečaja i odluke Vlade da u potpunosti ne poštuje zaključke Skupštine kakva je sudbina zaključaka o KAP-u?
DAMJANOVIĆ: Rekao sam već više puta da samo puno poštovanje svih zaključaka daje šansu za oporavak KAP-a i repro – lanca, i da zaključci nisu “švedski sto” da se uzima od njih samo ono što nekome odgovara. Svjedoci ste da je jedan dio zaključaka počeo da se primjenjuje, prije svih onaj koji definiše ulazak DRI u KAP u cilju revizije dugova. U saznanju smo da Vlada radi na formiranju tima koji bi trebao da, bez primjesa politike, definiše budućnost i održivost aluminijske industrije. Dalje, predlog za stečaj jeste način da se raskine ugovor sa CEAC-om, iako jedan od najgorih, dok KAP i dalje funkcioniše, iako na klimavim osnovama.
Međutim, jedan od najbitnijih zaključaka o definisanju ugovornih odnosa EPCG i KAP-a u smislu dugoročnog snabdijevana KAP-a strujom, bez subvencija, kao i rješavanje postojećeg duga KAP-a za struju i katastrofalna situacije sa nelegalnim snabdijevanjem koja traje faktički puna četiri mjeseca, još uvijek ostaju otvorena pitanja. U međuvremenu očekujem da će pristalice zatvaranja KAP-a koji polako dižu glavu, kao i protivnici zaključaka kojih ima u Vladi, dijelu vladajućih partija i dijelu opozicije, da se isprse pred crnogorsku javnost i da objasne na koji će način finansirati gašenje KAP-a koja neće koštati ispod 300 miliona eura.
ANALITIKA: Postoji li mehanizam da se ruski suvlasnik KAP-a primora da na kvalitetetan sarađuje sa predstavnicima Državne revizorske institucije i da li u tom segmentu očekujete opstrukcije?
DAMJANOVIĆ: Poželjno je da niko ne pokušava da pravi opstrukcije DRI u vršenju svojih ustavnih i zakonskih obaveza, naročito oni koji tvrde da im se nešto duguje, što treba provjeriti kroz reviziju. No, bez obzira na to, zakoni o državnoj revizorskoj instituciji, računovodstvu i reviziji i privrednim društvima daju sasvim dovoljno prostora da se revizija obavi bez opstrukcija.
U tom smislu sam, nakon sastanka sa članovima Senata DRI, u ime Odbora za ekonomiju, finansije i budžet uputio dopis ministru ekonomije Kavariću, da ovlasti predstavnika državnog kapitala u KAP-u Nebojšu Dožića u cilju stavaranja uslova za nesmetani početak revizije što se ovih dana i dešava.
ANALITIKA: Da li nakon povećanja PDV-a očekujete i nove namete za građane Crne Gore i kako generalno popuniti praznu državnu kasu?
DAMJANOVIĆ: SNP je u skupštinskoj raspravi istakao da je umjesto povećanja PDV-a kao krajnje poreske mjere trebalo iscrpiti arsenal postojećih mjera, od intenziviranja naplate porskog duga, širenja poreskog obuhvata, efikasnije naplate poreza, neselektivne naplate koncesionih obaveza, oporezivanja monopolskih oblasti poput telekomunikacija, finansija i energetike, kao i povećanja direktnih poreza, prije svega na luksuznu imovinu. Takođe, u cilju smanjivanja visokih unutrašnjih dugova Vlada je morala da sprovede tzv.multilateralnu kompenzaciju dugova, što je nekada perfektno funkcionisalo u sistemu platnog prometa.
Smatram da je Vlada nepotrebno prešla “crvenu “ liniju i da nas sada, po sistemu “cik – cak” očekuju nove, stare mjere poput još jedne emisije euro – obveznica, odnosno novog zajma, koji će crnogorski javni dug i formalno prebaciti preko dozvoljenih mastrihtških kriterijuma.
Zaduživanje je samo druga strana medalje u odnosu na indirektno oporezivanje svih, i SNP će se snažno zalagati da se ide u smjeru direktnih poreza koji će umjesto socijalizacije gubitaka privilegovanih pojedinaca obezbijediti da najveći porez plaćaju oni koji imaju najviše ili zarađuju najviše, što do sada nije bio slučaj. San o crnogorskom poreskom “raju” je završen, buđenje je bolno za sve građane, pa bi bilo dobro da ceh takvog buđenja plate oni koji su nas do ovoga doveli.
ANALITIKA: Postoji li politička volja da se sistemski (izmjenama zakona) limitira iznosenje profita iz drzave od strane banaka i mobilnih operatora? Postoji li prostor da se njihov profit dodatno oporezuje?
DAMJANOVIĆ: Crna Gora ima jedan od najliberalnijih zakona o tekućim i kapitalnim transakcijama sa inostranstvom, koji je tako donešen i podešen da nadležne crnogorske institucije, pa ni CBCG predstave nemaju ko, koliko i gdje iznosi kapital, kao i gotov novac iz države. Poreski sistem je podešen za monopole koji, uz to što ne plate ni mizernih 9 odsto poreza, veoma jednostavno, kroz tzv, transferne poslove iznose kapital vani.
Jedna od prvih mjera koju treba usvojiti jeste kontrola računa svih javnih funkcionera i političko – eksponiranih lica iz Crne Gore iz oblasti privrede, medija i civilnog sektora koju ista imaju u inostranstvu, povraćaj tog novca u crnogorske ekonomske tokove, i zabrana otvaranja tih računa za navedna lica. Ukidanjem liberalnih propisa, limitiranjem nivoa sredstava koja se mogu iznijetei iz Crne Gore, uz stimulisanje da se sa kapitalom koji ostaje u Crnoj Gori otvaraju nova radna mjesta, a prije svega promjenom svijesti da nam ne treba poreski raj za privilegovane već uređen pravno - finansijski sistem, stvaraju se uslovi da se tok novca koji je od početka 90-ih usmjeren od unutra ka vani preokrene i da se veći dio vrati u Crnu Goru i stavi u funkciju crnogorske privrede.
ANALITIKA: Kako komentarišete najavu mogućeg uvođenja poreza na bankarske transakcije, s obzirom da ste originalni zagovornik ove ideje?
DAMJANOVIĆ: Radi se o našoj inicijativi da se oporezuju finansijske transakcije u platnom prometu, koje bi sa minimalnom poreskom stopom od svega 0,2 odsto donijele budžetu 40 miliona eura. Radimo na zakonskom projektu koji uz priliv budzetskih sredstava treba da obezbijedi da banke ne prebace sav trošak novog poreza na klijente, što nije lako obezbijediti, naročito u svijetlu veoma limitiranih zakonskih mahanizama koje CBCG može primijeniti prema poslovnim bankamada bi spriječili takav naum. Mislimo da pored ovoga poreza treba razmislitii o privremenom oporezivanju naknada koje banke, osiguravajuće kuće i ostali učesnici na finansijskom tržištu ostvaruju u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Kakvi su vaši lični planovi i da li je bilo pritisaka da napustite SNP kako je to spekulisano u dijelu javnosti?
DAMJANOVIĆ: Ne komentarišem spekulacije jednog, istina malog, ali bučnog i finansijski veoma potkovanog dijela javnosti, prije svega par medija i nevladinih organizacija, kojima Aleksandar Damjanović i SNP smetaju jer nas uz sve pritiske, laži i podmetanja ne mogu staviti u službu njihovih privatno – političkih prljavih ambicija. Tako da ću morati da ih razočaram i da im poručim da su moji planovi da u okviru SNP, kroz još veći rad i zalaganje, dam doprinos prije svega ekonomskom oporavku Crne Gore. Ubijeđen sam da tog oporaka i napretka ne može biti bez političkih promjena, niti da može biti jake Crne Gore bez jake SNP. U okviru tih promjena SNP treba da preuzme svoj dio odgovornosti da vodi ovu državu što je i ključni cilj moga političkog angažmana u prvoj i jedinoj partiji kojoj pripadam.
Nenad ZEČEVIĆ
