Konferencija za štampu njemačke kancelarke nakon posjete američkog predsjednika Baraka Obame bila je puna važnih i zanimljivih informacija vezanih uz odnose dva prekoatlantska partnera.
Ali u kolektivnom sjećanju njemačke internet zajednice ostala je jedna rečenica, zapravo samo jedan dio složene rečenice koju je izrekla kancelarka Angela Merkel objašnjavajući problematiku ustavnog praćenja interneta od američkih tajnih službi:
"Internet je za sve nas novotarija."
Nije trebalo čekati dugo da Twitter počne doslovno da ključa od rasprave o gotovo 20 godina starom "World Wide Web-u" koji je svakodnevica u 76 posto njemačkih domaćinstava i koji je jedino šefici njemačke vlade - "nepoznata zemlja".
Na šta je zapravo Angela Merkel, koja je poznata kao intenzivna korisnica novih oblika digitalne komunikacije (posebno poruka preko mobilnih telefona), mislila kada je govorila internetu kao nečem novom?
Odgovor je istog dana, naravno preko Twittera, stigao od njenog predstavnika za odnose s javnošću Stefena Sejberta: "Ono što je kancelarka mislila je to da je Internet pravno gledano neistražena, nova zemlja i to je nešto što osećamo u političkoj svakodnevici".
Činjenica jeste da je internet, pogotovo njegova pravna regulacija, u poređenju sa ostalim segmentima života, pravno još uvijek slabo regulisan.
No ipak dobar dio javnosti smatra neprimjerenim da političarka, koja stoji na čelu vodeće svjetske industrijske sile, o internetu govori kao da se radi o novom egzotičnom pojmu za tehnološke frikove. Spajanje računalra staro je više od četrdeset godina, a i internet kakvim ga danas poznajemo više je nego punoljetan.
Korisnici interneta dijele se u dvije velike grupe: oni koji zaista djelimično žive u "svjetskoj mreži" i koriste sve njegove kreativne i tehničke mogućnosti kao i oni koji se internetom služe zbog kupovine, čitanja elektronske pošte ili obavljanja bankarskih poslova.
A najveći deo od 76 posto Njemaca koji se redovno služi internetom spada upravo u ovu drugu kategoriju. S obzirom na to da politika uvijek više-manje prati potrebe većine, tako je i njeno zanimanje za internet sporadično i krajnje pragmatično.
Zato se i zakonodavstvo teško nosi sa filozofsko-moralnim pitanjima koja je sa sobom donijela upotreba WWW-a. To je naravno teško shvatljivo za onu manjinu intenzivnih korisnika koje pitanja poput cenzure ili nadgledanja Interneta smatraju životno važnim.
Ova vrsta javnog uzbuđivanja je teško razumljiva i prosječnom korisniku interneta a o dobrom djelu stanovništva (pogotovo starijim građanima) da se i ne govori. No ipak za industrijsku silu Njemačku je internet od presudne važnosti. I zato je Merkel kao jedan od ciljeva svoje vlade navela i uvođenje širokopojasnog interneta i "u posljednje selo" u Njemačkoj.
Zasad se ta namjera nije ostvarila što pokazuju i najnovija istraživanja koja svjedoče da se po raširenosti širokopojasnih internetskih priključaka, Njemačka u konkurenciji industrijski razvijenih zemalja nalazi u donjoj polovini ljestvice.
Izvor: Business.hr.B92
