O najvišem aktivnom vulkanu u Evropi sa 3.300 metara piše se već 2.700 godina, čime Etna ima "jedan od najdužih dokumentovanih izvještaja o istoriji vuklanizma", navodi se u saopštenju Uneska.
"Raznoliki skup kratera, kupa, tokova lave, pećina lave i nizije Vale de Bove čine Etnu glavnom destinacijom za istraživanje i edukaciju", dodaje se u saopštenju koje prenosi AFP.
Vulkan na istoku Sicilije jedan je od najproučavanijih i i dalje utiče na vulkanologiju, geofiziku i druge naučne discipline, dodao je Unesko. "Ozloglašenost, naučna važnost i kulturna i obrazovna vrijednost Etne su od globalnog značaja".
Vulkan je serijom erupcija ispod mora u blizini drevne obale Sicilije stvoren prije oko 500.000 godina. U centralnom krateru povremeno dolazi do erupcija, a izlivanja lave povremeno prijete i selima koja su sagrađena do visine od 800 metara.
Italijanski delegat na samitu Uneska rekao je da je "dirnut" odlukom Komisije UN da prizna važnost vuklana. Unesko je takođe na listu svjetskog nasljeđa stavio i namibijsko More pijeska, "jedinu priobalnu pustinju na svijetu sa dinama na koje utiče magla".
"To je izvanredan primjer naučnih, geomorfoloških, ekoloških i evolutivnih posljedica vjetra u sukobu sa geologijom i biologijom", naveo je Unesko.
Na listu Svjetskog nasljeđa danas su stavljeni i El Pinakate i Gran Desierto de Altar rezervati u Meksiku zbog njihove "dramatične kombinacije pustinjskih pejzača kojima dominiraju vulkanski i dinski sistemi". Ovi "naizgled negostoljubivi" rezervati dom su za više od 540 vrsta biljaka, 44 sisara i više od 200 vrta prica i preko 40 reptila.
Unesko je takođe na listu stavio i 16 drvenih crkava u karpatskim planinama Poljske i Ukrajine jer predstavljaju "izvanredne primjere nekada široko rasprostranjene graditeljske tradicije pravoslavnih slovenskih zemalja koja je preživjela do danas".
Unesko trenutno održava 10-dnevni godišnji samit u Pnom Penu, gdje razmatra da li će dodati 31 mjesto na Listu svjetskog nasljeđa od "izvanredne univerzalne vrijednosti".