Na konferenciji učestvuju predavači iz Crne Gore, okruženja i šire, a učešće na predavanjima imalo je i nekoliko farmaceutskih kompanija koje djeluju u Crnoj Gori.
Skup je otvorio sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić, a brojnim učesnicima konferencije obratili su se čelnici crnogorskog zdravstva.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Kenan Hrapović istakao je da „ovaj skup ima specifičnu težinu i dodatnu vrijednost, upravo zbog činjenice što je njegova tema – lijekovi, aktuelna, ne samo kod nas, već i u zemljama u regionu“.
- Važnost teme za Fond proizilazi iz činjenice da se od ukupnog Budžeta za zdravstvo, svake godine izdvoji 25 odsto za nabavku ljekova. Ono što je takođe važno istaći jeste da je u proceduru postupak izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju, kazao je Hrapović i dodao da je Fond za zdravstvo dao „puni doprinos uz učešće predstavnika kako u konceptu utvrđivanja liste ljekova tako i u u konceptu nabavke ljekova“.
On je istakao da su iskustva zemalja u regionu, čiji su predstavnici diskutovali na konferenciji „pokazuju da utvrđivanje liste lijekova, kao i ostvarivanje prava na lijekove, pripadaju isključivo organizacijama zdravstvenog osiguranja“.
- Značajno je da smo bili u prilici da čujemo iskustva kolega o konceptu i načinu nabavke distribucije ljekova po modelu referentnih cijena na kojima Fond zajedno sa Ministarstvom zdravlja u narednom periodu bazira svoje aktivnosti, zaključio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore doktor Kenan Hrapović.
Sam Fakin direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije tvrdi da je odlučivanje o konačnoj cijeni ljekova u njegovoj zemlji „isključivo u rukama Fonda za zdravstveno osiguranje Slovenije“.
- Naša Komisija stavlja ljekove na listu koju utvrđuje Zavod za zdravstveno osiguranje i tek tada lijek može biti u apotekama ili u prodaji, kaže Fakin te objašnjava kako se dobija konačna cijena koju plaćaju pacijenti.
- Da bi došli do cijene koju na kraju plaćaju pacijenti, mi uz referentne cijene koje određuje Agencija za ljekove, još razgovaramo i pregovaramo o nižim cijenama, objašnjava direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije.
Na taj način, prema njegovim riječima, cijene se snižavaju, ali se i „drže u okvirima budžeta za ljekove“.
- Osnovni smisao je platiti što nižu moguću cijenu za kvalitetni lijek, a novac koji ostaje ulagati u nove ljekove kako bi ljudi Slovenije bili oskrbljeni modernom medicinom, zaključuje Fakin.
Konsultant Svjetske Banke na temu DRG-a, doktor Tihomir Strizrep, kaže da „referentne cijene ljekova i određivanje liste i cijena ljekova su osnovni posao Fonda za zdravstvo“ te dodaje da to do sada nije bio slučaj u Crnoj Gori.
- Samostalnost Fonda u određivanju cijena i budžetiranju izdataka i praćenju potrošnje ljekova je takođe jedan od osnovnih poslova Fonda za zdravstvo. Tržište ljekova u Crnoj Gori je potrebno regulirati na način da Fond bude primarno mjesto određivanja liste ljekova, referentnih cijena i pregovora o cijenama sa proizvođačima ljekova, smatra Tihomir Strizrep.
Doktor Siniša Varga, direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kaže da institucija na čijem je čelu „radi postupak referiranja cijena ljekova sa zemljama Evropske unije“ i da je svrha tog postupka „da pacijentima ponude najbolju moguću cijenu i kvalitet ljekova u Hrvatskoj, te da ujedno osiguraju i dostupnost ljekova“.
- Politika ljekova u cijeloj Evropskoj uniji je takva da nije samo pitanje opskrbe sa ljekovima, nego se radi i o trgovini. Ne smijemo dopustiti da zbog preniske cijene ljekova u Republici Hrvatskoj da radimo poremećaj na tržištu, kaže doktor Siniša Varga i dodaje da „referiranje cijena ljekova mora biti transparentno i svrsishodno kako bi se osigurala opskrba ljekovima građanima Hrvatske“.
foto: tourismlifeinturkey.com
