Pomoć je dostavljena kancelariji Crvenog krsta na Koniku i biće podijeljena najugroženijim porodicama.
Ova pomoć je skromni doprinos kojom se željelo pomoći porodicama koje žive u uslovima krajnje oskudice.
Iako se danas se obilježava svjetski dan izbjeglica ono što je do sad urađeno, posebno u slučaju raseljenih sa Kosova još uvijek nije dovoljno. Uslovi u kojima žive romske i egipćanske porodice još su daleko ispod svih standarda ljudskog dostojanstva.
Problemi sa kojima se suočavaju ljudi koji žive u izbjegličkim kampovima su na prvom mjestu neriješen pravni status, nizak nivo obrazovanja, velika nezaposlenost, loši stambeni uslovi.
U pogledu regulisanja pravnog statusa postignut je određeni napredak kroz dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem. Za veliki broj ljudi to pitanje je još uvijek neriješeno i predstavlja najveću prepreku za integraciju u naše društvo. Potrebno je olakšati procedure za dobijanje stausa kao i pružiti pomoć porodicama u pribavljanju dokumentacije jer se mahom radi o porodicama bez ikakvih prihoda.
Raseljena lica imaju nesmetan pristup obrazovanju na svim nivoima. Ono što predstavlja problem je teška materijalna situacija porodica koje imaju djecu u školi i nedostatak i neredovnost pomoći u zadovoljavanju potreba obrazovanja što rezultira napuštanjem škole. Osim ovoga ona djeca koja nemaju riješen pravni status u velikom broju ne pohađaju školu. Činjenice upućuju na veliku stopu drop-outa u uzrastu od V rareda do kraja osnovne škole. Dobra vijest je što je krenuo proces rasformiranja područnog odjeljenja u Kmapu na Koniku gdsje su nastavu pohađala samo djeca iz raseljeničke populacije. To odjeljenje je bilo prepoznato kako od domaćih tako i od međunarodnih organizacija i institucija kao primjer segregacije i lošeg kvaliteta obrazovanja. Pozitivno je i to što su studenti koji dolaze iz raseljeničke populacije izjednačeni sa studentima koji su državljani Crne Gore u svojim pravima.
Pitanje zapošljavanja raseljenih je ključno za poboljšanje njihove situacije. Od ukupnog broja evidentiranih na ZZZCG preko 90% Roma i Egipćana je bez bilo kakve kvalifikacije. Vrlo mali broj, posebno raseljenjih, je radno angažovan.
-Kroz programe opismenjavanja i stručnih obuka koje organizuju državne institucije i organizacije civilnog društva radi se na jačanju njihovih znanja i vještina za one poslove koji su traženi na tržištu rada. Efekti tih programa ioak nijesu na zadovoljavajućem nivou. Potrebno je izdvajanje finansijskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja i što je još važnije pronaći zapošljavanje za raselejne koji učestvuju u takvim programima. Vlada je uradila određene pomake kroz odobravanje subvencija za zapošljavanje teže zapošljivih kategorija stanovništva kao i kroz izmjene zakona kojima se omogućava zapošljavanje u obrazovnom sistemu. Trebalo bi isto omogućiti i za druge javne institucije.
Stambeni uslovi u kojima žive raseljeni su ispod svakog stanadarda. Najave Vlade da će se graditi novi stanovi ohrabruje. Nadamo se da će to biti brz proces i da će se raseljeni što prije useliti u nove, po svim standardima izgrađene objekte. Sadašnji uslovi u kojima borave su gotovo neizdrživi, pogotovo ako se uzmu u obzir vremenske prilike i nastupajuće ljeto. Limeni kontejneri sigurno nijesu dobar smještaj. Porodice koje tamo žive su sa puno članova tako da ni sa aspekta prostora to nijesu dobri uslovi.
Ovom prilikom treba istaći i potrebu jačeg učešća Vlada zemalja porijekla raseljenih lica jer se za jedan dio koji je izrazio želju za povratkom moraju stvoriti uslovi za povratak. Takođe, bilo bi odgovorno da se problem njihovih državljana ako ništa drugo podijeli sa našom Vladom.
Sveukupno još treba puno napora uložiti da bi smo mogli računati na rješavanje problema raseljenih lica. Dosadašnje mjere daju rezultate ali samo u određenoj mjeri dok je situacija na terenu, posebno u kampovima na Koniku krajnje nezadovoljavajuća, zaključuje se u saopštenju.
