Podgorički list podsjeća da je otac princa Nikole, princ Mihailo, krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka tužio tadašnju crnogorsku vlast zbog rušenja crkve na Ćipuru. On kaže da Mauzoleji Petra II Perovića Njegoša, vladike Danila na Orlovom kršu i Dvorska crkva na Ćipuru imaju status kulturno-istorijskih spomenika, a da "crnogorski gospodari pripadaju zajedničkoj istoriji svih građana Crne Gore, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost".
O (neprihvaćenoj) inicijativi mitropolita SPC Amfilohija da Njegoš bude proglašen za sveca, on kaže:
- Njegoš je dugo bio pogrešno tumačen i sada je vrijeme da se na pravi način afirmiše njegovo djelo, prije svega kao poetsko-misaona vrijednost koja je upisana u istoriju i zahvaljujući kojoj se pridružio velikanima pisane riječi. Vidim da to pitanje dijeli Crnu Goru i da je predmet polemike. Po meni, veliki Njegoš ne smije biti novi povod za podjele među Crnogorcima.
Princ Nikola slično govori i o crkvama, odgovarajući na pitanje da li ide u pravoslavne crkve i u koje:
- Nije važno ko kojoj crkvi pripada. Važno je samo koliko ko ljubavi nosi u sebi. Pitanje crkve, nažalost, otvara podjele među Crnogorcima, i mnogo mi je žao što je to tako. Smeta mi što su očekivanja na fonu da se mora stati na jednu ili drugu stranu i što jedan vjerski čin na taj način dobija političku konotaciju.
Princ Nikola najavljuje na koji način će Fondacija Petrović Njegoš na čijem je čelu obilježiti 200 godina od rođenja Njegoša:
- Ideja je da se krene na hodočašće, i to od kuće u kojoj je Njegoš rođen do mjesta na kome počiva, a da se u isto vrijeme na putu do Lovćena čisti stara staza, te da djeca recituju stihove iz "Luče mirkokozma". Učesnici će se na kraju okupiti na Njegoševom grobu. Želja nam je da nanovo otkriveni i brižljivo uređen put omogući crnogorskoj javnosti, ali i drugim posjetiocima, da zarone u svijet pjesnika i podijele njegove emocije prema prirodi i veličanstvenom prizoru mjesta koje predstavlja Olimp crnogorske mitologije.
Uz to, dodaje da će biti organizovana dodjela svojevrsne Njegoševe nagrade za mlade, namijenjena najboljim projektima iz oblasti ekonomije, ekologije, društvene i kulturne djelatnosti koji će uključiti različite zajednice u Crnoj Gori.
Takođe, izlaz Crne Gore iz krize vidi u prelasku "iz industrijskog u ekološko društvo" kako bi veliki dio neiskorištenog obradivog zemljišta "nahranio gladne".
