Abiznis

Svjetska banka: U KAP je davno trebalo uvesti stečaj

1806sanjamadzarevicok
E
konomija Crne Gore bi, prema procjenama Svjetske banke (SB), u ovoj godini trebalo da poraste minimalnih 1,2 odsto zbog recesije u eurozoni koja će uticati na crnogorski izvoz, kao i smanjene proizvodnje u Kombinatu aluminijuma (KAP).

Svjetska banka: U KAP je davno trebalo uvesti stečaj
Portal AnalitikaIzvor

Viši ekonomista za Crnu Goru i Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster saopštila je da se projekcije SB prilično razlikuju od Vladinih prognoza rasta za ovu godinu od oko 2,5 odsto.

-Svako je od nas uzeo neke različite pretpostavke za te projekcije rasta. Mi uzimamo u obzir i druge činjenice, a to da je recesija u eurozoni veća pa će imati veći uticaj na izvoz odnosno potražnju za crnogorskim proizvodima, a s druge strane zbog situacije u KAP-u očekujemo da će doći do smanjenja prooizvodnje- kazala je Madžarević Šujster.

Ona je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen redovni ekonomski izvještaj za zemlje jugoistočne Evrope (JIE), pod nazivom “Od drugog talasa resecije do slabog oporavka”, rekla da je Vlada kroz pokretanje postupka utvrđivanja razloga za uvođenje stečaja u KAP napravila pravi i legitiman potez.

-Kompanija koja godinama ne plaća svoje dobavljače, poreske dugove i ne otplaćuje kredite je već odavno trebalo da bude u stečaju, pa da onda kroz prilagođavanje tokom stečajnog procesa možda jedan njen dio i zaživi i nastavi dalje uredno da posluje kroz restrukturiranje svih tih dugova- ocijenila je Madžarević Šujster.

Ona je naglasila da situacija na tržištu aluminijuma trenutno nije dobra i da neće biti ni u srednjem roku.

Madžarević Šujster je kazala da je crnogorska ekonomija u prvom kvartalu ove godine porasla od 3,5 do četiri odsto u odnosu na isti period lani, prvenstveno predvođena proizvodnjom energije.

U SB očekuju da će se uskoro sprovesti rebalans budžeta, jer je ove godine bilo značajnih promjena na poreskoj i prihodnoj strani.

-To su prilično visoke promjene da bi prošle bez adekvatnog rebalansa- rekla je Madžarević Šujster.

SB, kako je kazala, očekuje da će na rashodnoj strani jedan dio troškova vezanih za KAP biti apsorbovan od države.

Ističe da treba imati u vidu da garancije i nepodmirene ili zaostale obaveze čine dodatni pritisak na budžet od maksimalno 14 odsto BDP-a, dok su plaćanja kamata na nivou tri odsto BDP-a.

(Mina biznis)

Portal Analitika