- Nesigurnost će dominirati sve dok napadi na novinare i imovinu medija ostanu neriješeni. Nekažnjivost u poznatim slučajevima nasilja nad novinarima je neprihvatljiva, kazao je na pres konferenciji specijalni izvjestilac za slobodu mišljenja i izražavanja UN-a.
Iako prepoznaje da su preduzeti koraci da se reaguje na novije epizode nasilja, La Ru je naglasio potrebu da se obezbijedi pravosnažni epilog svih neriješenih slučajeva, i da se spriječi da se takvi propusti ponove.
- Crna Gora treba da uspostavi posebni mehanizam za koordinaciju aktivnosti države usmjerenih na zaštitu novinara i brze istrage krivičnih djela. Taj mehanizam mora da uključi ne samo predstavnike policije i sistema pravosuđa, već i predstavnike medija i organizacija za zaštitu ljudskih prava, preporuka je La Ru-a.
U njegovom preliminarnom izvještaju, koji će iznijeti pred Savjetom UN za ljudska prava u junu 2014. Godine, navodi se da mediji igraju suštinsku ulogu u procesu konsolidovanja demokratije.
- Kritički usmjereni i nezavisni mediji, koji su sposobni da istražuju i javno ukažu na zloupotrebu i korupciju imaju centralnu ulogu u informisanju građana i u podsticanju javne debate o važnim pitanjima, kazao je La Ru.
On se osvrnuo na crnogorska novinarska samoregulatorna tijela, kazavši da je preporuka, ukoliko nije moguće da funkcioniše samo jedno tijelo, onda da svaki medij za sebe obezbijedi obudsmana.
- Kada sam govorio o samoregulaciji, insistirao sam na tome da mora biti dobrovoljna. Ne možete uspostaviti neku vrstu etičkog suda, poput sudova u sistemu pravosuđa, jer etika nije takva da se nekom može nametnuti, već je stvar dobrovoljne oduke. Vi možete sami da primjenjujete etički kodeks, možete da se udružite, pa udruženje da ga primjenjuje, ali ne možete kritikerujume koje vi primjenjujete da namećete nekom drugom. Zato sam predložio da svaki medij imaju neku formu samoregulacije, izriči je La Ru.
Prema njegovim riječima, građani su ti koji treba da traže etičko ponašanje od medija, kao i akademska zajednica.
- U mojoj državi postoji 13 institucija. Mislim da je to apsurdno, međutim, država to ne može da nametne. U samoregulaciji treba isticati to "SAMO", što ukazuje na dobrovoljnu odluku. Idealno bi bilo da je jedno, ali ako to ne može, svaki medij neka ima sam svoj sistem. Ne može jedan medij da kritikuju druge, jer to je nedolično, odgovorio je La Ru.
U vezi sa finansijskom nezavisnošću javnog servisa, La Ru je istakao da "činjenica da dobija sredstava od države, ne mora nužno da ograniči ili umanji nezavinost javnog servisa".
- Ukoliko se urednička politika i mogućnost slobodnog rada definiše od strane Savjeta, onda je moguće tako nešto i ostvariti. Imate primjera u Evropi, gdje javni servis nezavisno izvještava, na najvišem standardu, iako dobijaju javna sredstva, kazao je La Ru.
On je dodao da vlada, bilo koja, "ne smije da koristi medije za svoje svrhe: izbornu kampanju ili da bi se održali na vlasti".
- Uporedo sa obavezama države da obezbijedi uslove za nezavisan rad medija, sami mediji odgovorni su za održavanje visokih profesionalnih standarda, rekao je La Ru.
La Ru je pohvalio novije aktivnosti Crne Gore na polju poboljšanja domaćeg pravnog okvira za slobodu izražavanja.
- Dekriminalizacija klevete bila je od ključnog značaja za usaglašavanje domaćih zakona sa međunarodnim standardima. Poboljšanja zakona o javnom servisu, o elektronskim medijima i o pristupu informacijama predstavljaju važne dodatne korake u tom pravcu. Sada se treba posvetiti tome da nadležni organi i pravosudni sistem u potpunosti sprovode ove zakone u praksi, kazao je La Ru.
Tokom svoje posjete Crnoj Gori, La Ru se sastao sa visokim predstavnicima Vlade, pravosudnih i zakonodavnih organa, predstavnicima građanskog društva, pravnicima, zaštitnicima ljudskih prava i novinarima.
