- U cilju njenog poboljšanja tražimo da se u participativnom procesu u saradnji sa nevladinim organizacijama i ostalim zainteresovanim stranama izradi jedna ili više kvalitetnih alternativa koje bi bile prihvatljive na ekonomskim, socijalnim i ekološkim osnovama, jer ponuđene alternative ne zadovoljavaju dva važna kriterijuma: energetsku samodovoljnost i dostizanje cilja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije od 33 odsto do 2020, stoji u saopštenju.
Kako smatraju predstavnici ovih organizacija „glavni nedostatak novog nacrta Strategije razvoja energetike do 2030. godine jesu nerealna predviđanja budućih energetskih potreba korišćena da opravdaju predloge za izuzetno visok rast proizvodnje električnih kapaciteta“.
- Projekti od kojih se prvenstveno očekuje da doprinesu tom rastu su TE Maoče i TE Pljevlja II, kao i HE na Morači i Komarnici. Mogući razvoj dvije nove TE bi rezultirao povećanjem emisija CO2 što se sukobi sa politikom EU i obavezom da se smanji ukupna emisija gasova staklene bašte (GHG). Iako Crna Gora trenutno nije u obavezi da smanji emisije GHG te da EU može da dozvoli određena povećanja emisije u nekim slucajevnima, povecanje emisije CO2 od preko 200 odsto nije realno i prihvatljivo, navodi se u saopštenju.
S druge strane, kako kažu iz Green Home i WWF, održivo iskorištavanje energije sunca, biomase i geotermalne energije ostaje u pozadini, dok su ciljevi energetske efikasnosti i smanjenja energetskih gubitaka svedeni na minimum.
- Nacrt Strategije razvoja energetike pokazuje da je značajan napredak ostvaren u promovisanju energije vjetra - uprkos zvaničnom skepticizmu u 2007, kada su nevladine organizacije i drugi predložili njeno uključivanje u prvoj Strategiji. Međutim, autori sadašnjeg nacrta Strategije i dalje imaju negativan odnos prema obnovljivim izvorima energije insistirajući da ne postoji ekspertiza koja podržava veće korišćenje ne-hidro obnovljivih izvora. Posebno je zanemaren značajan udio biomase u budućim projekcijama o čemu govori izvještaj Monstat-a iz 2013. godine koji nije uzet u obzir prilikom procjena udjela biomase za obnovljive izvore energije. Korištenjem biomase bi se značajno smanjila upotreba prljavih i neodrživih tehnologija, poručuje Nataša Kovačević iz organizacije Green Home.
Iz ovih organizacija smatraju da svaka strategija koja gleda dvadeset godina u budućnost mora da istraži fleksibilne načine zadovoljavanja porasta tražnje koji mogu da odgovore na neizvjesnost, uključujući uticaje klimatskih promjena.
- Jedino, strategija sa povezanim i senzibilnim razvojnim projekcijama i ozbiljnim analizama može biti privlačna za investitore, u suprotnom budući razvoj energetskog sektora u Crnoj Gori biće degradirajući za ekonomiju, životnu sredinu i socijalne prilike. Dobar primjer su hidroenergetski objekti na rijeci Morači, zasnovani na prevaziđenim planovima i nerealnim projekcijama proizvodnje energije, na koje se Startegija ozbiljno oslanja, iako su se o njihovoj ekonomskoj neisplativosti već prećutno izjasnili i investitori odustajanjem od tenderskog procesa. Ovako veliki i kontroverzni projekti nijesu dovoljno fleksibilni i teško su prilagodljivi novim ekonomskim i društvenim realnostima i samim tim manje atraktivni za eventualne investitore, navodi se u saopštenju.
Predstavnici Green Home-a i WWF tvrde da Strategija mora predložiti drugačija rješenja, zasnovana na održivim energetskim rješenjima, te da bi mnogo više pažnje trebalo posvetiti dostizanju EU ciljeva 20-20-20 i bržem razvoju održivih izvora energije, posebno energije sunca za koju se predviđa skromnih 32 MW instalirane snage do 2030.
- WWF je prije nekoliko dana pokrenuo globalnu kampanju za povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i tranziciju iz fosilnih goriva na obnovljive i održive izvore energije, u kojoj veliku ulogu igra i energetska efikasnost. U slučaju Crne Gore postoji veliki potencijal za iskorištavanje energije sunca, vjetra i biomase, a velike mogućnosti su i na području uštede energije. Takvim pristupom mogla bi se izbjegnuti i ulaganja u kontroverzne projekte kao što su hidrocentrale na Morači, koje su prijetnja jedinstvenoj biološkoj raznolikosti Crne Gore. WWF apeluje da Vlada Crne Gore iskoristiti taj potencijal kako bi mogla ostatI vjerodostojna vlastitom cilju i postati uzorna `ekološka država`, poručila je Angela Klaušen iz WWF Mediteran.
Komentari ()
