Bivši načelnik Generalštaba američke vojske general Džordž Vilijam Kejsi ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da ne zna za postojanje planova o izgradnji NATO baze u Crnoj Gori.
-Nemam nikakvih konkretnih saznanja o internim debatama NATO-a u vezi Crne Gore. Prema tome - ne znam za planove o NATO bazi u Crnoj Gori, istakao je Kejsi, napominjući da će benifete članstva Crne Gore u NATO imati i sam Svjevernoatlantski savez jer dijelimo zajedničke vrijednosti ali zato moramo da rješavamo i iste globalne probleme.
- Benifiti članstva Crne Gore i ostalih evropskih država u NATO su ogromni. Učešće malih država u velikim bezbjedonosnim sistema je korisno i za jedne i za druge. To namjerno potenciram, jer benifite ne dobija samo država koja ulazi - već je i sam NATO na dobitku. Zbog zajediničkih vrijednosti i mogućnosti da učestvuje u globalnim dešavanjima i ima svoj glas članstvo u NATO je veoma korisno za Crnu Goru, kazao je Kejsi, koji je bio komandat međunarodnih snaga u Iraku, nakon rušenja Sadama Huseina.
U biografiji Džordža Vilijama Kejsija je navedeno da je u pitanju general sa najvišim državnim odlikovanjima čije je posljednje angažovanje bilo na poziciji 36. načelnika Generalštaba američke vojske i to u periodu od 2007. do 2011. godine. Prije toga, Kejsi je obavljao funkciju generalnog komandanta multinacionalnih snaga u Iraku od juna 2004. do februara 2007. godine. Zbog svojih zasluga Kejsija je odlikovao američki ministar odbrane Robert Gejts najvećom američkom nagradom Defense Distinguished Service Medal.
Prije dvije godine general Kejsi je došao u centar pažnje svjetske javnosti nakon što je sajt Vikiliks objavio dokumenta o mučenju zaroblenika u Iraku, što je general Kejsi demantovao, navodeći da su iračke vlasti bile te koje su mahom mučile zarobljenike.
General Kejsi je ovog vikenda boravio u Budvi gdje je kao jedan od panelista govorio na trećem 2BS Forumu o partnerstvima nakon okončanja misije u Avganistanu.
ANALITIKA: Generale Kejsi, Lisabonskim samitom NATO definisan je novi strateški koncept te političko-bezbjednosne organizacije. Koji su ključni postulati tog novog strateškog koncepta?
KEJSI: Mi smo, kao što znate, 11. septembra 2001. godine napadnuti od jedne terorističke organizacije i taj dan je promijenio svijet i uopšte koncept odbrane i bezbjednosti. Nakon toga dana ništa više nije bilo isto. Uslijedile su intervencije u Avganistanu i Iraku a samitom u Lisabonu napravljena je određena prekretnica u djelovanju NATO jer su se u međuvremenu i promijenili i izazovi.
Dakle: novi strateški koncept mora odgovoriti na bezbjedonosne izazove sadašnjeg doba, najprije efikasnim odgovorom na pitanja sajber bezbjednosti, odbrane od balističkih raketa, pitanje terorizma i elementarnih nepogoda.
Generalno, moja procjena je da NATO neće napustiti svoju ulogu očuvanja mira i bezbjednosti u svijetu. ali će u procesu tranzicije glavni fokus biti prebačen na poboljšanje odnosa i koordinacije sa civilnim organizacijama na terenu.
ANALITIKA: Brojni analitičari procjenjzuju da su SAD bile voljne da vrate NATO ulogu globalne sile za očuvanje bezbjednosti, ali je da je bilo otpora od strane evropskih saveznika. Kako vidite ulogu američke vojske u budućem NATO konceptu imajući u vidu da ste od Avganistana do Iraka skoro šest godina bili u kontinuiranom ratu?
KEJSI: Američka vojska je nakon 11. septembra prošla kroz veoma dugu tranziciju.To su bile godine teških izazova i mislim da smo definitivno naučili lekcije iz Iraka i Avganistana. Svi mi, generalno, kao i američka vojska radimo u okruženju u kojem će postojati stalni proces promjena, ali iskustvo iz Iraka i Avganistana nam je, ponavljam više nego dragocjeno.
U tom kontekstu i vidim ulogu američke vojske u budućem NATO konceptu.
ANALITIKA: Koliko su realne procjene vlada i analitičara da bi misija u Avganistanu mogla biti završena 2014. godine imajući u vidu stanje na terenu?
KEJSI: Moja trenutna procjena je da će NATO snage ostati u Avganistanu upravo do tog vremena i da će situacija biti dovoljno stabilna da bi se izvršila uspješna tranzicija sa multinacionalnih snaga na domaće snage.
Mislim da su sadašnje avganistanske snage dovoljno jake i obučene da preuzmu tu veliku odgovornost jer tako uostalom kažu i procjene sa terena. Naravno, vjerujem da će one biti osposobljenje da se uspješno bave složenim poslom očuvanja mira i bezbjednosti.
ANALITIKA: Kakvi su planovi SAD i NATO nakon 2014. godine. Situacija u Iraku i dalje je nestabilna a otvorilo se i pitanje Sjeverne Koreje, Sirije….
KEJSI: Generalno, pravi planovi tek treba da budu donešeni. Nakon 2014. godine kada je u pitanju Avganistan vršiće se treninzi lokalnih avganistanskih snaga da bi bile sposobne da preuzmu odgovornost za bezbjednost. To je takođe značajan poduhvat i u kojem će takođe učestvovati multinacionalne snage. Kada je u pitanju sitacija u drugim državama to ne bih komentarisao…
ANALITIKA: Crna Gora je preko svojih sedam kontigenata aktivno učestvovala u misiji u Avganistanu. Kako ste zadovoljni učešćem crnogorskih vojnika u ISAFF misji?
KEJSI: Sve što sam čuo o učešću crnogorskih vojnika u Avaganistanu je veoma pozitivno. Istina, nemam direktna saznanja o učešću Crne Gore, ali sam čuo samo riječi pohvale od ljudi i kolega koji prate Avganistan.
Misija u Avganistanu je druga multinacionalna misija poput one u Iraku koja je na putu da se uspješno završi. Istakao bih da su i druge NATO države dale toj misiji nemjerljiv doprinos. To je suštinski snaga misije. Tako su Estonija i recimo Poljska dale veliki dioprinos misiji u Iraku, bez ibzira što nijesu participitrale sa velikim brojem vojnika
Generalno, participacija brojačano malih vojski daje snagu misiji, povećava kredibilnost, šireći koaliciju država i naroda koja učestvuje u tim zajedničkim zadacima.
ANALITIKA: U Crnoj Gori se vodi žestoka polemika o potrebi članstva države u NATO savezu, buduči da su snage koje se protive članstvu veoma jake. Koji su, po Vašem mišljenju, benifiti članstva Crne Gore u NATO?
KEJSI: Benifiti članstva Crne Gore i ostalih evropskih država u NATO su ogromni. Učešće malih država u velikim bezbjedonosnim sistema je korisno i za jedne i za druge.To namjerno potenciram jer benifite ne dobija samo država koja ulazi već je i sam NATO na dobitku.
NATO alijansa je prije svega skup država koje imaju zajedničke interese i prije svega dijele zajedničke vrijednosti ali i probleme. Zbog zajediničkih vrijednosti i mogućnosti da učestvuje u globalnim dešavanjima i ima svoj glas - članstvo u NATO je veoma korisno za Crnu Goru.
ANALITIKA: Mnogo se govori i o tome šta Crna Gora može ponuditi NATO. Da li ste u saznanju da postoje bilo kakvi planovi za izgradnju NATO baze u Crnoj Gori?
KEJSI: Nemam nikakvih konkretnih saznanja o internim debatama NATO-a u vezi Crne Gore. Prema tome - ne znam za planove o NATO bazi u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Koji su, na kraju, po Vama ključni uslovi da bi Crna Gira postala članica NATO?
KEJSI: Ulovi su poznati i pretpostavljam da su oni su isti kao i za ostale države koje su postale članice.
Evo i na ovom skupu u Budvi sam čuo od stručnjaka koji se bave tim pitanjem, da je moguće očekivati da Crna Gora dobije poziv već na sljedećem samitu NATO - pod uslovom da to bude Samit proširenja. U svakom sličaju treba pričekati i vidjeti šta će se desiti.
Nenad ZEČEVIĆ
