Moran je intervju dala telefonom iz Vašingtona, gdje sada živi sa suprugom i djecom. Svoje obuke za operativnog agenta na takozvanoj "farmi", poligonu za obuku CIA za koji se vjeruje da je u Virdžiniji, i danas se prisjeća sa uzbuđenjem.
- Ja sam prva koja priznaje da me je CIA privukla zbog intrigantnosti i glamura koji prate špijunski poziv. Jednu od najtežih stvari kada ste tajni agent predstavlja to što nikome ne možete da kažete šta radite. Stalno nam govore da moramo da djelujemo što dosadnije - kaže Moran.
Sa ovom "mračnom stranom" svoje profesije suočila se na godišnjici mature, kada je među kolegama koje se hvale profesionalnim uspjehom bila prinuđena da objašnjava kako je zaglavila na činovničkom radnom mjestu bez mogućnosti napredovanja.
Ono čim se zaista bavila bilo je, međutim, pridobijanje povjerenja ljudi, uključujuči i takve prema kojima lično nije imala simpatija. Trebalo je da joj otvore dušu, čak i ako time ugrožavaju sopstveni život i živote svojih najbližih.
- Na teren ne odlazite da biste ljude ubijali i mučili, već da pokušate da se sprijateljite sa njima - priča Moran.
To je, prema njenom mišljenju, upravo ono zbog čega su žene u obavještajnoj profesiji u velikoj prednosti nad muškarcima. U timu s kojim je prošla obuku oko polovine operativaca su činile žene, ali obavještajni stručnjaci se u principu slažu da bi služba bila samo na dobitku ukoliko bi špijuni bili isključivo ženskog pola.
- Muškarci misle da moraju da budu stvarno mačo da bi funkcionisali u tom svijetu, ali zapravo je stvar više u tome da budete kao kameleon - priča Monan.
Zbog sposobnosti da procjenjuju “nijanse u odnosima” i da “dešifruju situacije”, kao i zbog vaspitanjem stečene sposobnosti da “potisnu sopstveni ego i podiđu muškarcima”, žene su praktično bogom dane za špijunske zadatke, vkeruje Moran.
Poslije dvogodišnjeg uspješnog angažmana u Makedoniji, 2002. godine je vraćena u štab CIA i angažovana u sektoru za Irak. Relativni prestiž rada u obavještajnoj agenciji u njenim očima je, međutim, počeo da blijedi kada je borba "za srca i umove" u Bušovoj eri ustupila mesto ubijanju terorista, često bez obzira na kolateralnu štetu.
- Poslije 11. septembra CIA je napravila istinski pomak u pravcu prikupljanja informacija ispitivanjem pod pritiskom i mučenjem - kaže agentkinja Moran.
Ljudi su se po hodnicima otvoreno hvalili ovakvim “akcijama”, a Lindzi Moran je to bilo "odbojno". U filmu snimljenom po njenoj priči scene mučenja nisu izostavljene, što je izazvalo mnoge proteste, ali za ljubav istini nije moglo da bude zaobiđeno.
tekst i foto: blic.rs
