Lekić je u intervjuu agenciji MINA rekao i da je leks specijalis kojim je opozicija tražila poništavanje rezultata predsjedničkih izbora, glasanjem podržala većina poslanika, iako taj predlog nije formalno usvojen.
On je naveo da će Front učestvovati u radu odbora i drugih radnih tijela Skupštine, ali da u tom savezu zadržavaju pravo i obavezu da prate realizaciju usvojenih zaključaka, “i da ne dozvole njihovo farsično izigravanje”.
“Puno učestvovanje Fronta u radu parlamenta zavisiće od metoda rada i realizacije usvojenih zaključaka. Obaveze prema crnogorskim građanima ostaju primarne i to će opredijeljivati naše političke poteze”, rekao je Lekić.
On je kazao da je Front bio dužan da učestvuje u radu poslednje sjednice parlamenta nakon što sun a njoj bili aktuelizovani zahtjevi sa građanskog protesta.
“Usvojeni su veoma značajni zaključci na toj sjednici u cilju izgradnje duboko poljuljanog povjerenja u izborni proces, i pokretanja Anketnog odbora za aferu Snimak”, naveo je Lekić.
On smatra da je otvaranje parlamentarne istrage u vezi te afere direktan, upozoravajući zahtjev državnom tužiocu da istraži i "krivične dimenzije tog koruptivnog čina".
“Rezultati Anketnog odbora će biti ozbiljan test zrelosti crnogorskog društva, i to će pratiti domaća i strana javnost imajući u vidu sada već i internacionalizaciju tog skandala”, rekao je Lekić.
Lekić je podsjetio da se usvojenim zaključcima uvodi strožiji mehanizam za izbor tužioca koji se neće birati kao prije, i da te odluke obavezuju rad na njihovoj realizaciji.
Govoreći o bojkotu parlamenta, Lekić je kazao da su u Frontu smatrali da “poslije ofiranih, drastičnih neregularnosti tokom predsjedničkih izbora, i direktne realizacije afere Snimak kao udruženog poduhvata planiranja i realizacije izborne krađe”, nemaju pravo da učešćem u skupštinskom radu stvaraju privid normalnosti funkcionisanja ustavnog i političkog sistema zemlje.
“Selektivno neučestvovanje Fronta u radu Skupštine, bilo je akt odgovornosti, prije svega pokušaj odbrane ustava, izražavanje respekta prema građanima čija je volja falsifikovana dokazanim mahinacijama i koruptivnim radnjama”, kazao je on.
Lekić je naveo da u Frontu žale što se bojkotu nijesu pridružile i ostale opozicione stranke, jer bi, kako je rekao, demokratski pritisak bio još snažniji, ali da poštuje njihovo pravo da samostalno donose odluke.
Upitan da li je nezadovoljan činjenicom što leks specialis nije dobio dovoljnu podršku u parlamentu, Lekić je rekao da je taj predlog podržala većina poslanika u parlamentu, iako nije formalno usvojen.
“Drugim riječima tim činom je većina poslanika saopštila da su izbori pokradeni. Većina u parlamentu je iskazala stav da je proklamovani predsjednik lažan, dok je manjina prisustvovala njegovoj inauguraciji na Cetinju”, precizirao je on.
Lekić smatra da su ti podaci, najblaže rečeno, neprijatni za zemlju. “Ti podaci očigledno ponižavaju proklamovanog predsjednika koji mora biti lišen i minimuma ličnog dostojanstva da bi mogao pristati na predsjedničku ulogu koju mu dodjeljuju čak i bez kvoruma”, rekao je on.
Prema riječima Lekića, svi akteri takvih događaja, koji svim sredstvima sprečavaju ostvarivanje demokratskog principa smenljivosti vlasti, ulaze neslavno u istoriju.
“To je još jedan dokaz da u današnjim uslovima daleko bolje i časnije biti u redovima opozicije. Zato se veoma dobro osjećam, nakon svega što se dogodilo, i ponavljam, bolje je biti pokraden, nego učestvovati u krađi”, kazao je on.
Lekić je saopštio da su skupštinski zaključci usaglašeni učestvovanjem cijele opozicije. “Front se agilno i otvoreno bori za odbranu Ustava, demokratsku i pravnu državu, dekriminalizaciju društva, reforme i hitan ekonomski oporavak zemlje, uspostavljanje kompetentne javno odgovorne vlasti, za međunarodni ugled zemlje, nacionanalna i kulturna prava svih, posebno prava manjina, neophodnu unutrašnju kulturnu koheziju društva i izgrađivanje ozbiljne i uticajne javnosti”, dodao je on.
Na tim vrijednostima, tvrdi Lekić, Front je spreman da sarađuje sa svima, “pogotovo kada se radi o nekorumpiranim partijama i pojedincima”.
Lekić je rekao i da je unaprjeđenje saradnje Fronta i Socijaldemoktratske partije (SDP) potencijalno, i da će zavisiti od mnogo faktora.
“To će prije svega zavisiti od pojedinačnih izbora za koje ćemo se opredijeljivati u predstojećem vremenu velikih političkih, ekonomskih, pa i moralnih izazova”, kazao je on.
Front se, kako je naveo, kao ubjedljivo najača opozicona grupacija temeljno gradi i širi, i sve se više doživljava kao realna snaga demokratske alternative, i kao pobornik neophodne opozicione kohezije i mogućih širih partnerstva na principijelnim pitanjima.
Lekić je dodao da se to odnosi kako na partije manjinskih naroda, tako i na SDP. “Ako SDP, simbolički rečeno, prestane da ukršta vatru i vodu, i krene autonomnim, odvažnim, orginalnim potezima koji bi mogli imati dalekosežne, pa i istorijske dimenzije demokratsko vrijednosnog zaokreta u Crnoj Gori u Frontu će imati partnera za ozbiljan dijalog i saradnju”, kazao je on.
Lekić je precizirao da ukoliko SDP, uprkos svemu što se događa, “uz povremene varijacije na temu, ostane vjeran Demokratskoj partiji socijalista, politici višestrukog propadanja zemlje, toj stranci ostaje da preuzme odgovornost i za taj scenario”.
On je naveo da očekuje da predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, nastavi u poslednje vrijeme ispoljenu autonomnu i konstruktivnu ulogu u političkom životu, “svakako za dobro zemlje”.
“Krivokapić je svjestan da Crna Gora nezadrživo ulazi u novu fazu bitnih promjena, koje neće moći da zaustave ni pokradeni izbori niti vidljivi strahovi pojedinaca i grupa na vlasti, dobrim dijelom van pravnog poretka, koji se opsesivno plaše uspostavljanja pravne države”, rekao je Lekić.
Odgovarajući na pitanje da li očekuje da će Ranka Čarapić, ponovo biti izabrana na mjesto vrhovnog državnog tužioca (VDT), i da li vjeruje da će SDP podržati njen izbor, Lekić je kazao da ne zna stav SDP-a o tom pitanju, ali da vjeruje da ta stranka neće podržati “dalju agoniju dijela pravosuđa koji je pod sjenkama partijskog upravljanja”.
“Skupština je na poslednjoj sjednici usvojila zahtjev sa velikog protesnog skupa da se vrhovni državni tužilac bira novim sistemom koji onemogućava dosadašnji odlučujući uticaj vladajuće partije”, rekao je Lekić.
On smatra da je najnovi predlog Tužilačkog savjeta da Čarapić ponovo bude VDT, ozbiljna provokacija ne samo za domaću javnost već i za Brisel i druge međunarodne faktore.
“Valjda je jasno svima da i uporna kritika sa međunarodnih adresa zahtjeva duboke promjene u pravosudno-tužilačkoj oblasti, pri tome ne podrazumjevajući toliko promjene normi, već primarno promjene prakse čiji su nosioci pojedinci, u ovom slučaju tužilac. Jedno je izvjesno, ako se izbor tužioca pretvori u novu farsu, onda će se kriza crnogorskog drustva još dramatičnije produbiti”, naveo je Lekić.
Govoreći o ustavnim promjenama, za koje Brisel zahtijeva da se usvoje do kraja septembra, Lekić je naveo da Evropska unija ne očekuje od Crne Gore samo promjene zakonskih, ustavnih normi i evropsku retoriku, “već primarno evropsku praksu od koje smo nažalost jako daleko”.
“Svi smo umorni od evropske retorike i antievropskog ponašanja. Izmjene Ustava treba sprovesti u planiranom vremenu”, rekao je on.
Lekić je kazao da ne treba zaboraviti da promjene ustavnih normi nisu po sebi cilj.
“Crnoj Gori su potrebni vidljivi, mjerljivi rezultati u realnom životu. Kada smo već u ugovornom odnosu sa Unijom, što mislim da je od izuzetnog znaačaja za nas, crnogorska javnost očekuje od Brisela jasan kritički jezik i odnos prema pojavama, nosiocima i zaštitinicima kriminala i korupcije u Crnoj Gori”, rekao je on.
