Direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković najavio je za danas dolazak novog prevoznika za Rim i dolazak italijanske aviokompanije “Alitalia“.
- Sa zadovoljstvom mogu da objavim da će „Alitalia“ svoj prvi let obaviti danas, 1.juna. Avion će da sleti u Podgoricu u 11.10 h, a povratak je planiran za 12 časova, rekao je Đuričković u razgovoru za Portal Analitika.
Đuričković je najavio velike investicije u Aerodrome Crne Gore, prije svega izgradnju nove terminalne zgrade u Tivtu sa pratećim sadržajima kao i rekonstrukciju manevarske površine oba aerodroma.
- Spremni smo da objavimo prvi tender za projektovanje i izgradnju nove terminalne zgrade u Tivtu sa pratećim sadržajima. U poodmakloj smo fazi pripreme još dva tendera za rekonstrukciju i modernizaciju cjelokupnih manevarskih površina na oba aerodroma. Planuramo da u narednom petogodišnjem periodu uložimo 40 miliona eura, a do 2020.godine u aerodrome treba uložiti 100 miliona eura, kazao je Đuričković.
ANALITIKA: Aerodromi Crne Gore, koji su prošlog mjeseca obilježili deset godina postojanja, biće uskoro transformisani u akcionarsko društvo. Šta donosi ta transformacija najuspješnijeg crnogorskog javnog preduzeća?
ĐURIČKOVIĆ: Aerodromi Crne Gore su 23. aprila obilježili deset godina od kada su preuzeti. Zakoni Crne Gore nalažu da se sva javna preduzeća transformišu do sredine godine u akcionarska društva. Preduzeli smo sve neophodne aktivnosti da se ova odluka sprovede potpuno i da se stvore svi preduslovi za to. Podsjetiću da smo, putem međunarodnog konkursa, angažovali partnera koji je procijenio imovinu Aerodroma a na bazi toga smo i pripremili odgovarajuća dokumenta, koja će biti data na razmatranje i usvajanje Vladi Crne Gore.
Dakle, mi smo u Aerodromima usvojili procjenu imovine i Predlog odluke o transformaciji Aerodroma Crne Gore. Vjerujem da će Vlada tokom narednog mjeseca razmotriti i usvojiti navedena dokumenta čime će biti realizovana zakonska obaveza.
Šta to znači sa aspekta dalje vlasničke perpsektive Aerodroma Crne Gore, odgovor nije u nadležnosti uprave Aerodroma. Svakako, ako nekog bude interesovao stav rukovodstva Aerodroma Crne Gore ili direktora, isti ćemo saopštiti.
ANALITIKA: Indikativan je podatak da su Aerodromi tri puta uvećali svoju imovinu od dana preuzimanja aerodroma u Podgorici i Tivtu?
ĐURIČKOVIĆ: Upravo tako. Činjenice govore da su Aerodromi Crne Gore svih deset godina od preuzimanja ostvarivali profit, redovno izmirivali sve obaveze prema dobavljačima, radnicima, kreditorima i državi. Mi nijesmo korisnici budžetskih sredstava, a da posebno istaknem da je imovina preduzeća u proteklih deset godina uvećana tri puta.
Država Crna Gora je tri puta bogatija, barem što se tiče aerodromske imovine od trenutka preuzimanja - prije deset godina. To su rezultati sa kojima idemo u transformaciju.
ANALITIKA: Ima li onda smisla prodavati Aerodrome Crne Gore kao uspješnu kompaniju?
ĐURIČKOVIĆ: Vidite, da bi se išlo u privatizaciju nekog subjekta mora da postoje razlozi za tako nešto. Privatizacija, sama po sebi, ne može biti cilj ako se tim postupkom ne čini neka korist.
U principu, postoje tri razloga zašto se obavlja taj proces. Ako na primjer, u nekom preduzeću imamo loš menadžment i privatizacijom želimo da obezbijedimo sposobniji i bolji menadžment. U slučaju Aerodroma Crne Gore - to nije i ne može biti razlog! Drugi motiv zbog koga se ide u privatizaciju je u slučaju da preduzeće nije u poziciji ili nije sposobno da finansira sopstveni razvoj, tada se traži partner radi obezbjeđivanja sredstava za investicije. Treći razlog zbog kojeg se pokreće procedura privatizacije je nužda ili potreba krajnjeg vlasnika da proda svoje dobro- radi realokacije sredstava i to onamo gdje ima veću potrebu. Šta od ove tri varijante postoji u našem primjeru? Rekao bih - niti jedan, ali odluka o privatizaciji nije u našoj nadležnosti.
ANALITIKA: Stretegijom i planovima razvoja Aerodroma planirana su ulaganja u aerodromsku infrastrukturu vrijedna čak 100 miliona eura. Koji su prvi projekti koji će biti realizovani?
ĐURIČKOVIĆ: Aerodromi Crne Gore su jedno od rijetkih preduzeća u Crnoj Gori koji svoju strategiju razvoja uvijek imaju uobličenu u svojim papirima i dokumentima. Znači , sopstveni razvoj smo još prije deset godina predvidjeli i počeli - usvojenim Master planom razvoja Aerodroma Crne Gore do 2023. godine. Normalno, sama priroda aerodromske djelatnosti i strateških dokumenata je takva da uvijek nalaže reviziju, korekcije planova.
Mi smo uspješno realizovali prvu etapu razvoja. Nakon proteklog perioda od pet godina, izvršili smo reviziju tog dokumenta. Analiza je urađena, pokazala je da je potrebno uraditi Master plan razvoja Aerodroma do 2030. godine. Aerodromi Crne Gore su prošle godine pripremili takav dokument i dali na razmatranje Vladi, koja ga je i usvojila. Dokument koji je studiozno rađen je sačinjen sa ciljem da bude u skladu sa razvojnim potrebama Crne Gore, programiranim rastom saobraćaja i predviđa izgradnju onih infrastrukturnih objekata koji treba da odgovore svim našim potrebama.
U našim sagledavanjima, ta prva etapa je finansijski „teška“ do 100 miliona eura. Ali, prateći život i saobraćajne parametre, mi smo već u ovom trenutku definisali apsolutne prioritete. Ti prioriteti nijesu uslovljeni samo saobraćajnim parametrima već i domaćim i međunarodnim propisima. Tako da smo već fokusirani i spremni smo da objavimo prvi tender za projektovanje i izgradnju nove terminalne zgrade u Tivtu sa pratećim sadržajima.
U poodmakloj smo fazi pripreme još dva tendera za rekonstrukciju i modernizaciju cjelokupnih manevarskih površina na oba naša aerodroma. Procijenjena vrijednost investicija pomenutog segmenta Master plana koje će biti realizovane u narednih nekoliko godina je oko 40 miliona eura.
ANALITIKA: Koliko je za budući rad demotivišuća odluka Vlade da se - uspješnoj kompaniji sa specifičnom djelatnošću kakvi su Aerodromi - direktorske plate svedu na nivo od dvije prosječne, a savjetničke i ekspertske na jednu i po? Hoće li se to odraziti i na plate svih radnika i kakve su mnoguće posljedice, obzirom na to da su Aerodromi Crne Gore uspješno preduzeće koje ostvaruje profit?
ĐURIČKOVIĆ: U posljednjih godinu i po dana, Vlada je više puta donosila zaključke da se direktorima javnih preduzeća, izvršnim direktorima i članovima upravnih odbora smanje plate.
Aerodromi Crne Gore su do kraja ispoštavali sve odluke Vlade vezanu za plate, tako da smo nedavno imali četvrto smanjenje zarade direktoru Aerodroma Crne Gore u posljednjih godinu i po. Moja plata sada iznosi dvije prosječne zarade u državi Crnoj Gori. Svakako, ja spadam u onu grupu direktora koji smatra da ne treba ići u smanjenje zarada - svima. Ne vidim da je moj cilj i uloga, da radim na smanjenju zarada u uspješnoj kompaniji jer sam stvari shvatao obrnuto od samog početka angažovanja u Aerodromima: treba da radim na stvaranju uslova i rezultata da radnici imaju što veće zarade. Tako i danas mislim. Da li su ukupne okolnosti u državi takve, da je to moguće - ne bih komentarisao. Ali, se postavlja pitanje koliko je takva odluka opravdana?
Napomenuću, mi nijesmo budžetska institucija. Tačno je da nemamo konkurenciju, ali moram napomenuti da smo krajnje društveno odgovorna kompanija, da su cijene naših usluga među najnižim u okruženju tj.antimonopolističke, da naše stručne službe rade u krajnje specifičnim i ekstremnim uslovima, a pritom rade izuzetno odgovoran posao; skoro svi uposleni moraju stalno da obnavljaju razne vrste licenci svakih tri, pet, šest mjeseci ili godinu. Rad naših stručnjaka, uopšte uzaposlenih, je skopčan sa poštovanjem rigoroznih uslova bezbjednosti i sigurnosti. I, na kraju, sav taj rad daje rezultate - od koga svi imaju korist. Koliko će Vladina odluka da pomogne u ostvarivanju rezultata i tako zahtjevnih ciljeva, ne bih to komentarisao u ovom momentu. Međutim, napomenuću da postoji određena doza rizika da se to radi uoči početka turističke sezone, jer je skopčana sa mogućim nezadovoljstvom radnika. A to nije dobro, jer niko nema pravo da zatvori nebo nad Crnom Gorom, pa ni radnici Aerodroma Crne Gore. Kao što niko nema pravo da sprječava ljude da se bore za svoja ekonomska i socijalna prava.
ANALITIKA: Dokle se stiglo sa rješavanjem dužničkih odnosa sa Montenegro erlajnzom, budući da vam ta kompanija duguje više od deset miliona eura?
ĐURIČKOVIĆ: Dugovi prema Aerodromima od strane Montenegro erlajnza nijesu još riješeni, jer postoji još niz otvorenih pitanja. Svakako, ohrabruje napor Ministarstva saobraćaja da se nađe način rješavanja tog pitanja. Taj novac je više nego potreban za razvoj Aerodroma Crne Gore. Napori Ministarstva saobraćaja, u rješavanju tog duga su jako ozbiljni i idu u pravom smjeru. Vjerujem da ćemo, uz odgovarajuće strpljenje, naći zadovoljavajuće rješenje tog problema.
ANALITIKA: Koliko su Aerodromi za deset godina opslužili putnika?
ĐURIČKOVIĆ: To je jedan od pokazatelja obimnosti i odgovornosti posla koji obavljamo. Naime, Aerodromi Crne Gore su za deset godina svog postojanja opslužili desetomilionitog putnika. To se desilo 15. maja prvim letom. To sam najavio tokom obilježavanja desetogodišnjice rada Aerodroma - tako se i desilo. Zbog zasićenosti javnosti takvim i sličnim informacijama, to nijesmo „zvučno“ najavili, jer smo naučili da nam se vjeruje. I to je jedan od pokazatelja pouzdanosti rada Aerodroma Crne Gore.
Predrag ZEČEVIĆ
