„Sada slijedi takozvani novi pristup koji se posebno fokusira na poglavlja vezana za vladavinu prava u najširem smislu", kazao je Fišer u Budvi, na konferencija povodom 50. godišnjice francusko-njamačkog Jelisejskog sporazuma.
On je rekao da će od početka pregovora i do zaključenja procesa pristupanja, Evropska unija (EU) da nadzire, procjenjuje i podstiče Crnu Goru u njenim naporima da osnaži institucije i zakonske prakse, kao bi se djelotvornije borila protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Crna Gora je uključila velike napore i vještine da uspostavi radne grupe i timove za pregovaranje za različita poglavlja Evropske komisije i EU, a prezentovan je i operativni plan sa ključnim ciljevima i vremenskim rokovima za svaku pojedinačnu oblast“, naveo je Fišer, ističući da se cijeni taj trud.
On je podsjetio da su ustavne izmjene potrebne da bi se osnažila nezavisnost crnogorskog pravosuđa, ali da one još nijesu odrađene.
„Ustavne promjene će predstavljati temelj za bolju pravaosudnu realnost u Crnoj Gori i poslužiće svima, jer će se poboljšati učinak sudova i učiniti Crnu Goru bližom otvaranju kritičnih poglavlja sa EU", kazao je Fišer.
Državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Pejović kazao je da je Crna Gora mlada država, ali da je za sedam godina dokazala i potvrdila iskrenu posvećenost evropskim integracijama.
On je dodao da će država nastaviti tim putem, kako bi dokazala da crnogorski primjer može biti koristan i za druge u regionu.
„Ali takođe da politika proširenja EU čini čuda i da mijenja države kandidate i unapređuje stanje od pitanja vladavine prava, do svih drugih oblasti života“, ocijenio je Pejović.
On je podsjetio da je Crna Gora uspostavila pregovaračku strukturu, koja broji 1,3 hiljade, i da je trećina iz civilnog društva.
„Do sada je pregovaračka struktura imala 200 plenarnih sastanaka, a bilo je i oko 60 sastanaka u Luksemburgu i Briselu. Činjenica je da smo imali i više od sto sastanaka iz oblasti vladavine prava proteklih mjeseci“, naveo je Pejović, dodajući da to govori koliko se proces pregovaranja promijenio proteklih godina i kako je postao detaljan i sveobuhvatan.
Prema njegovim riječima, akcioni planovi za poglavlja 23 i 24, rađeni su uz eksertsku pomoć i opsežne konsultacije, „i vjerujem da su svi komentari i sugestije jako korisni i mi ih detaljno razmatramo“.
„Poglavlja 23. i 24 zahtijevaju ozbiljan rad i Crna Gora mora biti u stanju, naročito u ovim etapama, da prizna nedostatke, slabosti i izazove kao i da pronađe načine kako da im se suprostavi“, naveo je Pejović.
On je kazao da će ustavne promjene doprinijeti i pokazati da je Crna Gora odlučna u pogledu članstva u EU, kao i reforme koje sprovodi u pogledu vladavine prava.
Šef Degacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič rekao je da proces pristupanja EU nije samo pitanje izazova i ograničenja, već i pitanje mogućnosti koje treba na neki način izgraditi.
„Proces se značajno promijenio od 1973. godine, kada se Unija prvi put proširila od svojih početnih šest, na devet zemalja. Unija će uskoro sa Hrvatskom imati 28 država, a taj proces se nastavlja sa Crnom Gorom i drugim zemljama zapadnog Balkana“, podsjetio je on.
Drobnič je kazao da je to najjači argument protiv takozvane priče o zamoru proširenja i dokaz da konkretne reforme dovode do konkretnih benefita.
„Za zemlje koje žele da budu članice EU ključni rad je na tome da se zadovolje kopenhaški kriterijumi koji su trostruki- politički, ekonomski i oni koji su vezani za pravne tekovine EU“, savjetovao je on.
Drobnič je kazao da to ne znači da će Crna Gora imati i pasivnu apsorbciju prava i procedura, već aktivnu transformaciju i reforme.
