Abiznis

Crna Gora je naše strateško tržište

2805medjaPOCETNA
Za naredni period u Crnoj Gori pripremamo i određene novine u cilju integracije ponude u segmentu poslovanja sa malim i srednjim preduzećima, kako bi im obezbijedili još bolje uslove za što jednostavnije poslovanje, kaže Medja.

Crna Gora je naše strateško tržište
Portal AnalitikaIzvor

 

Predsjednik Uprave NLB grupe Janko Medja kazao je da slovenačka državna banka posmatra Crnu Goru kao strateško tržište.

- U skladu sa planom prestrukturiranja koji smo podnijeli Evropskoj komisiji Crna Gora je definisana kao strateško tržište. S tim u vezi, NLB Montenegrobanka je samo u posljednjih 12 mjeseci u Crnoj Gori investirala 41 miliona kapitala, rekao je Medja u intervjuu za Portal Analitika.

Medja je istakao da je Uprava NLB-a prošle sedmice predstavila javnosti plan sveobuhvatne transformacije banke čiji je cilj učiniti NLB ponovo konkurentnom i obezbijediti joj održivu profitabilnost.

- Prve promjene u banci već su obavljene, a transformacija će biti izvršena u više faza i trebalo bi da bude završena u roku od dvije godine. Na Skupštini koja će biti održana 11. juna akcionari Banke će donijeti odluku o izmjenama i dopunama Statuta NLB i ovlašćenju uprave za povećanje osnovnog kapitala u iznosu od najviše 367,2 miliona eura izdavanjem najviše 44 miliona akcija, rekao je Medja.

ANALITIKA: Kakva je finansijska pozicija NLB grupe i NLB banke, da li zaista postoje veći problemi u funkcionisanju banke o čemu su mediji pisali?

2805medjatekst
MEDJA: NLB je u prvom kvartalu 2013. ostvarila dobit prije rezervisanja u iznosu od 20,3 miliona eura. Na rezultat poslije oporezivanja, koji je bio negativan i koji je iznosio 4,5 miliona eura, uticala su, prije svega, izvršena obezvređenja i rezervisanja. To takođe važi i za NLB grupu koja je prije rezervisanja ostvarila dobit u iznosu od 29,5 miliona eura, ali je rezultat poslije oporezivanja i rezervisanja bio je negativan i iznosio je 0,7 miliona eura.

Što se tiče troškova NLB-a, stalni napori doprinijeli su trendu njihovog smanjenja, pa su tako troškovi smanjeni za 3,3 miliona eura, odnosno 6 odsto i iznose 52,2 miliona eura. Troškovi rada koji čine više od polovine svih troškova smanjeni su za 8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Na nivou NLB Grupe takođe je primijećen pomenuti trend s obzirom na to da su troškovi u odnosu na isti period prošle godine manji za 7,1 miliona eura, odnosno 8 odsto, a osim toga smanjenje od 8 odsto zabilježeno je i kod troškova rada. Na posljednji dan u martu, adekvatnost kapitala NLB Grupe iznosila je 10,7 odsto, a odnos osnovnog kapitala i rizične aktive je 8,9 odsto, što su dobri pokazatelji.

ANALITIKA: Što, dakle, možete izdvojiti kao karakteristike poslovanje u prvom kvartalu?

MEDJA: Za prvi kvartal su karakteristični smanjenje obima kreditiranja nebankarskog sektora i nastavak pogoršavanja kvaliteta portfolija kako u NLB-u tako i u zavisnim društvima. Što je pak uticalo na iznos bilansne sume NLB Grupe koja je krajem marta iznosila 14, 25 milijardi eura i koja je u odnosu na kraj 2012. smanjena za 75,3 miliona eura.

ANALITIKA: Kakva je, u skladzu sa tim podacima, budućnost crnogorske podružnice NLB banke, da li se povlačite sa crnogorskog tržišta?

MEDJA: U skladu sa planom prestrukturiranja koji smo podnijeli Evropskoj komisiji, Crna Gora je definisana kao - strateško tržište; NLB je samo u poslednjih 12 mjeseci investirala 41 miliona kapitala.

Uprava NLB-a predstavila je prošle sedmice plan sveobuhvatne transformacije banke čiji je cilj učiniti NLB ponovo konkurentnom i obezbijediti joj održivu profitabilnost. Prve promjene u banci već su obavljene, a transformacija će biti izvršena u više faza i trebalo bi da bude završena u roku od dvije godine. Uprava će nastojati da kroz preuređenje poslovnih procesa uspostavi „razmjernu“ banku, ukine djelatnosti koje ne ostvaruju dodatu vrijednost, poveća efikasnost i, prije svega, sprovede prave investicione strategije. Sveobuhvatnu transformaciju banke pratiće reorganizacija čiju je prvu fazu uprava detaljno predstavila i čiji je početak predviđen za jul.

ANALITIKA: Kako ocjenjujete uslove kreditiranja na crnogorskom tržištu?

MEDJA: NLB Grupa u NLB Montenegrobanci ima svog važnog člana, koji je za deset godina postojanja u Crnoj Gori postigao značajne rezultate, koji su joj obezbijedili prepoznatljivo i važno mjesto na crnogorskoj bankarskoj mapi. NLB Montenegrobanka je 31. decembra 2012. godine imala bilansnu sumu od 476,5 miliona eura što čini 16, 96 odsto ukupne bilansne sume bankarskog sektora, depozitima 17,94 odsto na nivou sektora sa učešćem u kreditiranju od 20,88 odsto .

2805medjatekst1

ANALITIKA: Možete li, konkretnije, o uslovima kreditiranja fizičkih lica i porediti sa kreditima za preduzeća?

MEDJA: Kada govorimo o NLB Montenegrobanci, krediti fizičkim licima se odobravaju uz povećanu kreditnu aktivnost. Klijentima krediti stoje na raposlaganju uz ispunjavanje svih uslova, koji su definisani zakonom i poslovnom politikom NLB Montenegrobanke, dok sama visina kredita zavisi od kreditne sposobnosti pojedinca, vrijednosti investicije, obezbjeđenja i perioda otplate kredita.

Što se tiče preduzeća, kreditiranje je uvijek na raspolaganju svim klijentima sa najboljim bonitetom odnosno sa najbolje ocijenjenim projektom. Pored boniteta preduzeća, važno je i obezbjeđenje kredita, koje najčešće proističe iz vrijednosti nepokretnosti, koje se detaljno i sa velikom pažnjom analiziraju.

Vidite, uslovi kreditiranja na crnogorskom tržištu su uslovljeni najprije zakonskim uslovima, ali i poslovnom politikom svake individualne banke. Svakako, uočljiv je visok stepen pažnje prilikom detaljne analize kreditne sposobnosti svakog klijenta. Provjerom kreditne sposobnosti banka utiče na to da se korisnik kredita, u slučaju promjene uslova, koji najčešće definišu kretanja na međunarodnim tržištima, ne bi našao u problemu da otplaćuje kredit.

ANALITIKA: Planirate li neke novitete u ponudi za crnogorske korisnike?

MEDJA: NLB Montenegrobanka je prepoznata kao inovator na našem tržištu, što je posebno uočljivo u domenu ponude namijenjene građanima, sa naglaskom na upotrebu naprednih tehnologija u domenu usluge klijentima, sa ciljem što jednostavnije dostupnosti i lakšeg upravljanja finansijama.

Da, za naredni period pripremamo i određene novine u cilju integracije ponude u segmentu poslovanja sa malim i srednjim preduzećima, kako bi im obezbijedili još bolje uslove za što jednostavnije poslovanje.

2805medjatkest2

ANALITIKA: Vratimo se na poslovanje banke. Koliki je udio loših kredita u portfelju NLB banke u Podgorici?

MEDJA: Udio loših kredita u ukupnom portfelju na 31. decembar 2012. je iznosio 35, 6 odsto s tim da banka do sada, za razliku od drugih sistemskih banaka, nije izmještala lošu aktivu iz bilansa ili konvertovala u imovinu; što su aktivnosti koje bitno opredjeljuju ovaj pokazatelj.

ANALITIKA: Pošto se u medijima pojavljuju različite informacije, koliki iznos dokapitalitacije je potreban NLB grupi u cilju poboljšanja likvidnosti?

MEDJA: Na skupštini koja će biti održana 11. juna akcionari će donijeti odluku o izmjenama i dopunama Statuta NLB i ovlašćenju uprave za povećanje osnovnog kapitala u iznosu od najviše 367,2 miliona eura izdavanjem najviše 44 miliona akcija (odobreni kapital).

Navedeno povećanje bi zajedno sa drugim mjerama predostrožnosti na kojima banka radi trebalo da bude dovoljno za povećanje adekvatnosti kapitala u skladu sa zahtjevima Banke Slovenije. Uprava banke je već na početku svog mandata kao jedan od svojih prvih prioriteta navela brigu o adekvatnosti kapitala, a intenzivnim radom na restrukturiranju kredita smanjuje potrebu za dodatnim svježim kapitalom. Likvidnost banke ostaje robusna, a veći rizici zasad nisu uočeni. No, mnogo toga zavisi od daljeg kretanja kreditnog rejtinga Slovenije i opšte finansijske, odnosno privredne situacije u zemlji. Za sada, banka ne bilježi veće teškoće zbog padanja kreditnog rejtinga Slovenije.

ANALITIKA: Kakva su iskustva Vaše banke i generalno države Slovenije sa uvođenjem poreza na bankarske transakcije?

MEDJA: Na osnovu slovenačkog Zakona o porezu na finansijske usluge, koji je stupio na snagu u decembru 2012. banke i drugi poreski obveznici podnijeli smo prvi obračun poreza na finansijske usluge u aprilu 2013. Kao što je poznato, zakonski propisana kamatna stopa iznosi 6,5 odsto. Ipak, za detaljnije informacije o efektima, morate se obratiti slovenačkom Ministarstvu finansija i Udruženju banaka Slovenije.

 

Predrag ZEČEVIĆ

 

Portal Analitika

Komentari (3)

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.
M Mila K
28.05.2013. 23:20

Kakva PR priča... A banka na dobošu... I zemlja na dobošu...

0
0
M Mitar Krstović
28.05.2013. 22:20

...a u bivšoj SFRJ, glavno tržište NLB-a ( Ljubljanske banke) je bila AP Kosovo i Metohija. Gde god se radi na crno, a za BELO tu je NLB. Tradicija. Inače to je ta ista NLB koja je hrvatske, bosanske, srpske i makedonske, građane pokrala za preko milijardu dolara štednje. Jedino kome su isplatili ( uložili) su bili Šiptari. Sretno Vam CG-ovci.

0
0
m marko kraljevic
28.05.2013. 14:13

crna gora ima 600000 miliona stanovnika koja je to strateski plan jao1

1
0