On je ocijenio da bi svaki drugačiji komentar međunarodnih institucija bio iznenađenje.
“Takav komentar, po ko zna koji put, odražava bezuslovno prioritetnu njihovu interesnu strukturu. Naši interesi i naše potrebe za razvojem su od sekundarnog značaja za njih i to moramo razumjeti”, rekao je Kostić agenciji Mina-business.
Stavu o gašenju KAP-a, kako je kazao, gotovo i da ne bi prigovorio kada bi on bio zasnovan na nacionalnoj staregiji razvoja, koja bi predviđala pravce razvoja bez takve vrste industrije ili analizi poslovanja i "stanju budućnosti" Kombinata koja bi pokazala njegovu eventualnu neodrživost.
“Ali, od svega toga ni riječi”, dodao je Kostić.
Prema njegovim riječima, ma koliko se “od oka” činilo da su međunarodne institucije, ipak, u pravu, ne mogu se na proizvoljan način donositi ozbiljne ekonomske odluke, naročito ukoliko mogu imati ozbiljne socijalne implikacije.
“Ili mogu, pod uslovom da se radi o drugima, ali ne i o njima samima. Pri tome treba imati u vidu da je jedna od ključnih negativnih posljedica tranzicije ekonomija balkanskih zemalja, najčešće apostrofiranih od ovih institucija: deindustrijalizacija odnosno dezinvestiranje ili daunsajzing /downsizing/”, objasnio je Kostić.
Govoreći o povećanju poreza na dodatu vrijednost (PDV), Kostić smatra da se njihovi stavovi temelje na pogrešnoj argumentaciji za koju ne postoje valjani ekonomski dokazi.
Njihovi stavovi se, kako je objasnio, temelje na tome da će se strogim fiskalnim prilagođavanjem - uravnoteženjem budžeta, odnosno povećanjem PDV-a i ostalim opterećenjima, ostavriti ekonomski rast, jer će zemlja zadobiti povjerenje finansijskih tržišta održivošću svojih javnih finansija.
“Može se desiti, čak vrlo izvjesno, da ovakva politika bude imala obrnuti efekat na ekonomski rast i oporavak naše ekonomije”, upozorio je Kostić.
On je ocijenio da glavni problem za oporavak nije u budžetskom deficitu i javnom dugu, oni su posljedica, nego u za oporavak nedovoljnoj stimulaciji privrede i isuviše malaksaloj tražnji.
