Amandmani SDP su, uz saglasnost predstavnika predlagača, uvršteni u Predlog zakona.
Obrazlažući set od pet amandmana koje se odnose na naknade za vrijeme porodiljskog odsustva, poslanik SDP-a Izet Bralić kazao je da su pojedini poslodavci zloupotrebljavali pravnu nepreciznost postojećeg zakona na tri načina.
„Prvi način je bio eneormno povećanje zarada pred porođaj, drugi je bio fiktivno zapošljavanje, a treći – traženje trudnica“, naveo je Bralić.
On je kazao da je SDP, predloženim amandmanima, pokušala da smanji zloupotrebe, zaštiti poštene poslodavce, i da ne ošteti nijednu porodilju.
„Ukoliko ograničimo refundaciju na dva prosječna lična dohotka, odnosno 960 EUR, ili 1.540 u bruto iznosu, oko 97 odsto poslodavaca biće zaštićeno na pravi način“, precizirao je Bralić.
On je kazao da će samo 3,3 odsto onih koji zapošljavaju porodilje morati iz sopstvenih sredstava da isplate razliku iznad 960 EUR.
„Da bi spriječili drugi vid zloupotrebe, predvidjeli smo našim amandmanom da trudnice koje nijesu bile duže od tri mjeseca u radnom odnosu pred porođaj, primaju 30 odsto od iznosa za prethodni mjesec, a one od šest do 12 mjeseci da primaju jednu prosječnu zaradu u prethodnom mjesecu“, naveo je Bralić
Neće negativno uticati na natalitet: Prema njegovim riječima, to na najbolji način štiti savjesnog poslodavca i „ne zalazi u probleme populacione politike“. Bralić je negirao tvrdnje poslanika opozicije da će novi zakon negativno uticati na populacionu politiku i natalitet.
„Bilo je danas govora da standard i prihodi utiču na broj porođaja, ali to nije tako. Porodice koje imaju najmanje prihoda, imaju najviše djece, i njima bi trebalo pomoći kroz odredbu o dječjim dodacima, a ove mjere neće ni poboljšati ni pogoršati njihov položaj“, tvrdi on.
SDP je predložio i amandman koji se odnosi na porodilje koje su na Birou za zapošljavanje, i njime je predviđeno da visina naknade za njih bude 100, umjesto dosadašnjih 26 EUR.
Bralić je pojasnio da je takvih žena oko tri hiljade na evidenciji Biroa.
Predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, koji su u ime predlagača prisustvovali sjednici, kazali su da su za njih prihvatljiva prva četiri amandmana, dok bi peti, kako su ocijenili, iziskivao dodatnih 2,5 miliona godišnje.
Bralić je predložio da se za tu vrstu naknada odredi makar iznos od 63,5 EUR, što su predlagači prihvatili, pa je i taj amandman postao sastavni dio Predloga zakona.
SDP je podnijela i četiri amandmana koji se odnose na ličnu invalidninu i načina usklađivanjavanja visine materijalnih davanja, od kojih je dva povukla na sjednici, dok su druga predlagači prihvatili i oni će biti uvršteni u Predlog zakona.
Bralić je na početku obrazlaganja kazao da su od prvog amandmana odustali, jer su zaključili da bi njegova primjena bila onemogućena u narednih godinu.
Poslanici SDP-a povukli su i amandman koji se odnosi na to da je opština dužna da obezbijedi materijalne ustupke iz oblasti socijalne zaštite, kao što su subvencije u plaćanju komunalnih usluga koje pružaju javna preduzeća koja osniva opština.
Odbor je podržao amandman SDP-a koji predviđa da usklađivanje visine naknada bude po istom principu kao i usklađivanje visine davanja iz sličnih oblasti, poput penzija.
„Ovim amandmanom predviđamo usklađivanje dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula, i da ono bude zbir polovina procenta rasta, odnosno pada troškova života, i polovine procenta rasta, odnosno pada prosječne zarade u Crnoj Gori“, pojasnio je on.
U SDP-u smatraju da će to na najbolji način da odslika i ekonomsku situaciju, i mogućnost isplate takvih davanja.
Podršku je dobio i amandman te partije kojim se predviđa da se visina osnova za naknade predviđene tim zakonom usklađuje polugodišnje, s tim što bi se, kako je pojasnio Bralić, kao odnos ponovo koristio zbir polovina prosječne plate i zbir polovina rasta ili pada troškova na godišnjem nivou.
Podršku na odboru nije dobilo ukupno 16 amandmana koje su podnijeli poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), dok je jedan njihov njihov amandman, kojim se preciznije definiše pojam beskućnika, prihvaćen.
Ni dva amandmana Pozitivne Crne Gore, koja su se odnosila na način usklađivanja visine materijalnih davanja, nijesu dobila podršku članova odbora.
Odbor je prihvatio amandman koje je podnijela poslanica Hrvatske građanske inicijative, Ljerka Dragićević, iako je on, po mišljenju predstavnika opozicije, identičan amandmanu koji je predložila SNP, a koji nije dobio podršku.
Tim amandmanom predviđeno je da se iz Predloga zakona briše odredba kojom se pravo na dječji dodatak ograničava na troje djece u porodici.
Poslanik SNP-a Neven Gošović kazao je da mu je drago su prihvaćeni amandmani koje je podnijela Dragićević jer su, kako je naveo, istovjetni onima koje je predložio SNP.
„Ali, to pokazuje da se predlagač prema predloženim amandmanima odnosi na osnovu toga ko ih predlaže“, rekao je Gošović.
Poslanik Pozitivne Ana Ponoš ocijenila je da predloženi zakon predstavlja ograničenje koje "nikako nije u skladu sa Ustavom koji kaže da su pred zakonom svi jednaki, i da država treba da štiti majku i dijete“.
Komentartišući amandman SDP-a koji se odnosi na naknade porodiljama koje su na Birou, ona je kazala da bi se novac za te namjene može obezbijediti ukoliko bi Vlada „smanjila zloupotrebe, odnosno isplate socijalnih davanja u izbornom periodu.
Poslanik SNP-a Snežana Jonica tražila je da predstavnici Ministarstva saopšte „kojih je to deset fantomskih firmi koje su državu oštetile za deset miliona EUR na račun refundacija za porodiljsko odsustvo i zbog koji se kažnjavaju ostali poslodavci i poroilje, i šta država preduzima u takvim slučajevima.
Predstavnik Ministarstva Dragan Đukanović kazao je da Uprava za inspekcijski nadzor kontroliše poslodavce.
„Mi smo do sada predali preko 275 poslodavaca za koje u Ministarstvu smatramo da zarade koje isplaćuju nijesu realne, i da su enormno visoke“, naveo je Đukanović dodajući da će „organi koji su nadležni za to utvrditi činjenice“.
