Naime, po toj "neobavezujućoj rezoluciji", SAD bi trebalo da pruže vojnu, ekonomsku i diplomatsku podršku u slučaju vojne akcije Izraela protiv Irana kao legitimnom činu samoodbrane od nuklearne prijetnje iranskog oružja.
"Ne može se razdvojiti prijetnja nuklearnog programa Irana po SAD i po Izrael", rekao je senator Lindzi Grejem, republikanac koji je, zajedno sa senatorom Robertom Menendesom, demokratom, predlagač rezolucije.
Rezolucija, prihvaćena sa 99 glasova za i nijednim protiv, poziva na punu primjenu američkih i međunarodnih sankcija prema Iranu i poziva predsjednika SAD da nastavi da jača izvršenje sankcija.
Takođe u srijedu je Spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma Kongresa SAD odobrio predlog zakona koji donosi još oštrije ekonomske sankcije protiv Teherana.
Predlog zakona donosi nova ograničenja izvoza iranske nafte, ograničava pristup Teherana deviznim rezervama u inostranstvu i produžava "crnu listu" iranskih kompanija.
Kongres je sankcije uveo u četiri navrata od juna 2010. Cilj je da se poveća pritisak na iranske lidere da se odreknu nuklearnog programa.
SAD i druge svjetske sile smatraju da Iran proizvodi i skladišti obogaćen uranijum da bi proizveo nuklearno oružje. Iran, međutim, tvrdi da to radi u mirnodopske svrhe, prije svega radi proizvodnje struje u nuklearnim elektranama.
