Računica koja to potvrđuje zasnovana je na mjerenju enegije oslobođene u vazduhu tokom 40 minuta trajanja i množenju dobijenih vrijednosti sa razmjerama i trajanjem nepogode.
Nacionalna meteorološka služba SAD u četvrtak je ovaj tornado klasifikovala kao nepogodu klase EF-5, imajući u vidu njenu širinu, ozbiljnost štete i brzinu vjetra koja je, prema procjenama, iznosila između 320 i 340 kilometara na sat. Tornado klase EF-5 je najjači vjetar na Zemlji.
Najveća ikada zabilježena snaga vjetra iznosila je 486 kilometara na sat i izmjerena je radarskim putem za vrijeme tornada tipa EF-5 koji je 3. maja 1999. pogodio grad isti grad - Mur u SAD.
Prema riječima meteorologa sa Univerziteta Pensilvanija, nastanak ovako jake nepogode zahtijeva da se stekne čitav niz uslova i to tačno u određenoj količini. Za tornado je, recimo, potrebno prisustvo vlage u vazduhu, ali ako je ima previše, vjetar može i da zamre. A kada se idealni uslovi steknu - čuvaj se ko može! Prirodna stihija ruši sve pred sobom.
Tornado - najveće misterija za meteorologe
Uz sve to, uragani, zimske oluje, toplotni talasi i druge velike nepogode nauci su bolje poznati i lakše mogu da se predvide od tornada. Razlog je taj što je čak i tornado poput onoga koji je pogodio Mur, dug preko 30 kilometara, sa meteorološke tačke gledišta je pojava koja se događa rijetko, teško joj je ući u trag, a još teže se može proučiti.
Stoga tornada predstavljaju veću misteriju od svojih rođaka uragana.
