Profesorka Kilibarda u razgovoru za Portal Analitika ističe da niko sa katedre, pa ni ona, nije konsultovan prilikom usvajanja ovakvog prijedloga, koji sada čeka konačni stav Vlade, te da prijedlog posebno kompromituje to što su studenti i zaposleni na katedri za njega saznali – iz medija.
“Odluku posebno kompromituje način njenog donošenja, bez ikakve najave ili razmjene informacija sa Filozofskim fakultetom, kao i bez argumentovanog obrazloženja odluke koje, koliko je meni poznato, fakultetu nije uopšte dostavljeno. O odluci donijetoj prije skoro mjesec dana saznali smo iz medija, a da nam nije pružena prilika da se neposredno upoznamo s pravim razlozima za njeno donošenje i da eventualno pokušamo da ponudimo i neko manje destruktivno rješenje”, kaže sagovornica Portala Analitika.
Godina dana dijeli od prvih pet doktora nauka sa nikšićke katedre: Dr Kilibarda, autorka više knjiga i naučnih radova iz oblasti interjadranskih književnih i kulturnih veza, koju je za zasluge u difuziji italijanskog jezika i kulture Predsjednik Republike Italije odlikovao 2005. godine Ordenom Italijanske Zvijeze (Commendatore della Stella d’Italia), napominje i da niko sa katedre nije vidio zvanično obrazloženje Senata i UP za ovakav stav, izlažući, pritom, brojne argumente koji mu ni najmanje ne idu u prilog.
Samo nezvanično, u univerzitetskim krugovima priča se da su glavni argumenti Senata i UO nedostatak kadrova iz Crne Gore, odnosno, visoki troškovi za gostujuće profesore, nedostatak interesovanja i slabo tržište za strućnjake italijanistike.
“Napominjem da svim tim profesorima, renomiranim stručnjacima iz svojih oblasti na univerzitetima u Beogradu i Zagrebu, od septembra 2012. godine, nije uplaćen ni jedan honorar, niti upućena riječ objašnjenja i izvinjenja, od strane odgovornih predstavnika Univerziteta. Pri tome, samo jedan od njih četvoro izvodi nastavu na prvoj godini, a njegov honorar s porezom, iznosi oko 1.800 eura za deset mjeseci. Putni troškovi bi svakako ostali, jer taj isti profesor treba da nastavi da dolazi i izvodi nastavu na ostalim godinama studija. To znači da bi suspenzija upisa na prvu godinu, u stvari, imala zanemarljiv efekat na smanjenje ukupnih troškova ovih studija”, objašnjava dr Kilibarda i dodaje:
“Na našem fakultetu za studije italijanskog stvoreni su uslovi za redovno izvođenje nastave, zahvaljujući, naravno, i angažovanju tzv. gostujućih profesora, što je bila redovna praksa na skoro svim jedinicama Univerziteta Crne Gore u fazi osnivanja novih studijskih programa.”
Priču o kadrovima upotpunjuje podatak da se za najviše godinu dana očekuje prvih pet doktora nauka italijanistike koje je iznjedrio Filozofski fakultet u Nikšiću – što znači da samo što nije nikla prva klica univerzitetskog kadra formiranog u Crnoj Gori.
Valja podsjetiti da na tapetu Senata i UO nisu samo studije italijanskog jezika, koje kao četvorogodišnje postoje od 1999. godine. Na tapetu su i studije njemačkog, osnovane prije samo 3-4 godine, za koje se takođe (već) traži suspenzija upisa, kao i za studije psihologije, dok je za studije engleskog (i italijanskog kao drugog) u Beranama, kao i prava u Bijelom Polju, predloženo potpuno zatvaranje.
Bez nezaposlenih profesora italijanskog: Kilibarda podsjeća na jednu notornu činjenicu koja se tiče interesovanja i tržišta rada za ovaj profil stručnjaka:
“Na Birou rada nema niti jednog nezaposlenog profesora italijanskog, čemu, naravno, doprinosi veliko interesovanje i djece i omladine. Italijanski je već godinama poslije engleskog najpopularniji jezik u školama, ali i među studentima. Interesovanje za studije italijanistike od samog početka bilo je veoma izraženo i po broju upisanih studenata italijanski se pozicionirao odmah iza engleskog ”, kaže Kilibarda.
Ona dodaje da ovakva ideja, kojoj se, kako kaže, ne može načuditi, posebno zbunjuje imajući u vidu još dva faktora – da je Italija najveći strani investitor u Crnoj Gori, te da je italijanski jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, čiji član Crna Gora pretenduje da postane.
“Uspjeli smo da na redovnim i postdiplomskim studijama iškolujemo kvalitetan mladi nastavni kadar. Petoro njih je odbranom doktorskih radova iz oblasti italijanskog jezika, književnosti i kulture, i za manje od godinu dana konačno ćemo moći da pokrijemo sve kadrovske potrebe vlastitim snagama”, kaže sagovtnica Portala Analitika i podsjeća da je njihovo usavršavanje podrazumijevalo višekratne boravke i istraživanja u Italiji, što nije bilo ni jednostavno organizovati.
Ona podsjeća i da je ovaj kadar deficitaran na najvećem dijelu prostora ex-Jugoslavije.
“U Srbiji, pored katedre u Beogradu ubrzano se priprema otvaranje studija i u Kragujevcu (razlog: FIAT), a u Hrvatskoj su, pored starijih katedri u Zagrebu i Zadru, u novije vrijeme osnovane studije italijanistike i na univerzitetima u Puli, Rijeci i Splitu, dok se u Albaniji italijanski studira u Tirani, Skadru i Elbasanu.
Italijanski jezik pojavio se kao treći strani jezik, pored ruskog i engleskog, u filološkom jezgru Filozofskog fakulteta u Nikšiću, na kome se, kao na matičnoj instituciji za učenje stranih jezika u Crnoj Gori, danas na osnovnim i specijalističkim studijama, pored pomenuta tri, izučavaju još i njemački i francuski jezik.
Odgovarajući na pitanje kakvo je u cijeloj ptiči bilo držanje Ministarstva prosvjete, Kilibarda kaže da je Ministarstvo tek na potezu, ali da svakako očekuje da neće dopustiti suspenziju upisa.
“Tek predstoji raspisivanje konkursa za prvi upisni rok. Očekujemo svakako da će Ministarstvo imati dovoljno sluha i da neće dopustiti da se upis na studije italijanistike u akademskoj 2013/2014 godini u potpunosti suspenduje. Očekujemo da će podržati neko održivo rješenje koje se u svakom slučaju teško može iznaći bez neposrednog uključivanja Filozofskog fakulteta i odgovarajućih studijskih programa,” kaže Kilibarda i podsjeća da bi suspenzija upisa u prvu godinu otvorila i čitav set pratećih problema - počev od organizacije nastave za repetente na toj istoj prvoj godini, na što reforma zasnovana na Bolonjskoj deklaraciji obavezuje, pa do organizovanja regularnih ispitnih rokova i diplomskih ispita.
Ona vjeruje, kako ističe, da će Vlada ponuditi optimalno i zadovoljavajuće rješenje.
