Crna Gora u utorak obilježava Dan nezavisnosti, kada je 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Prema riječima Uljarević, crnogorska nezavisnost sama po sebi predstavlja veliku šansu za crnogorske građane u smislu bržeg društvenog razvoja, "ali samo u slučaju da shvatimo da je državnost velika obaveza i da je odgovornost za stanje u državi samo naša".
Ona je kazala agenciji MINA da bi razvoj funkcionalne demokratije dao puni smisao i zaokružio crnogorsku državnost.
- Ta funkcionalnost se ogleda u uspostavljanju sistema odgovornosti, koji u brojnim slučajevima crnogorske realnosti mora dobiti krivično-pravni izraz. Država mora do kraja integrisati sve društvene strukture kroz sistem poštovanja ljudskih prava i sloboda. Samo takva Crna Gora je veliki dobitak za sve svoje građane i građanke, pa i šire, poručila je Uljarević.
Prema njenim riječima, osnovna slabost države Crne Gore su neprimjereno i neprihvatljivo politizovane institucije.
- Zajedno sa oslobađanjem institucija od političkog uticaja i njihovom profesionalizacijom imaćemo rast povjerenja u sudski sistem, tužilaštvo, inspekcijske organe, a time i rast mjerljivih rezultata neophodnih za vladavinu prava i demokratiju u kojoj partijske strukture neće moći da vladaju samo partitokratskim tabuima, poručila Uljarević.
Kako je navela, problem savremene Crne Gore su i mediji, odnosno sloboda i profesionalan rad medija.
- Demokratsko društvo podrazumijeva mnogo veću slobodu medijskog izraza i uslova za razvoj novinarstva. Nekako uzročno posljedično se preklapa stanje medija sa stanjem vladavine prava. Zajedno predstavljaju preduslove za postojanje suštinske demokratije u jednoj državi, smatra Uljarević.
Ona je ocijenila da Crna Gora trenutno vodi veliku borbu za uspostavljanje demokratskih mehanizama, »a ovom procesu poseban kvalitet i dinamiku daje pregovarački proces Crne Gore sa EU, koji mora biti transparentniji i sutinski a ne samo retorički inkluzivniji“.
- Posebno opterećenje procesu demokratizacije i evropeizacije svakako predstavlja izrazito složena i teška ekonomska situacija, kazala je Uljarević.
Ona smatra da proces demokratizacije mnogo brže ide u Crnoj Gori kao nezavisnoj državi nego što bi to bio slučaj da se ostalo u zajednici, prenosi MINA.
- Crnogorsko društvo je kroz referendumski proces pokazalo zavidan nivo zrelosti i odgovornosti, ali očigledno da su u dijelu odnosa prema bržem demokratskom razvoju kapaciteti prilično ograničeni. To je bio neizbježan put. Ne treba podsjećati na koji način i kako su stvarane mnoge države u daljoj ili novijoj istoriji, rekla je Uljarević.
Kako je kazala, druga priča bi bila da je bilo odgovornosti društvenih elita početkom 90-ih da sačuvaju »veliku« Jugoslaviju i da se u njoj, kroz uvođenje višepartizma i opredjeljenje za evroatlanske integracije, počeo razvijati demokratski diskurs.
- To bi sigurno bila uspješna priča. Nakon odabira zla i pokušaja kontretizacije teorija krvi i tla, nezavisnost bivših jugoslovenskih republika bila je jedini put za uspostavljanje platformi za novi početak svake od njih ponaosob, kazala je Uljarević.
U tom kontekstu, dodala je, svojevrsni je paradoks što će konačni uspjeh evropskih integracija u regionu, pa i Crne Gore, bitno zavisiti od integrativnih kapaciteta.
- To se odnosi na sposobnosti država da budu otvorene, da uspostavljaju jedinstvo tržišta, nesmetan protok roba, informacija, kapitala, ljudi pa će se za dobro i prosperitet evropske, pa i regionalne i državne priče Crna Gora morati odreći velikog dijela suvereniteta, poručila je Uljarević.
Ona smatra da za demokratski razvoj nije dobro što se vlast u Crnoj Gori nije mijenjala od uvođenja višestranačja.
- Demokratija i izbori podrazumijevaju periodičnu promjenu vlasti. Crnogorsku priču uopšte ni čini složenom krivo srastanje partije i države, nedopustiva isprepletanost partijskih i državnih interesa, a u nekim slučajuma to se svodi na izjednačavanje partikularnih i državnih interesa, kazala je Uljarević.
Kako je navela, zna se da je DPS partija koja pravi najveće probleme u oslobađanju institucija od političkog uticaja.
- Kada ovoj činjenici dodamo realnost da se DPS, ali i sve ostale partije, nalaze van sistema kontrole od državnih organa, kada znamo da je nivo demokratije u našim partijama vrlo nizak, onda je stanje još teže, kazala je Uljarević za agenciju MINA.
Afera Snimak je, smatra ona, višeznačajna.
- Dokazala je da državne institucije rade selektivno i pod političkim uticajem, da je neophodna transformacija i reforma partija, ali i kontrola njihovog rada, da je Evropska komisija morala oštro da reaguje da bi crnogorski zvaničnici shvatili ozbiljnost situacije, jer su sami odavno zaboravili na institut odgovornosti, rekla je Uljarević.
Kako je kazala, proces demokratizacije i profesionalizacije institucija neminovno će dovesti do transformacije političke scene, "pa i do smjenjivosti vlasti na izborima a to će biti vrlo ljekovito kako za crnogorsko društvo, tako i za crnogorsku političku scenu".
Uljarević smatra da postoje neke proporcije kada je odnos vlasti i opozicije u pitanju, odnosno uzročno-posljedične veze koje su do sada uvijek u krajnjem rezultatu išle na ruku vlasti.
Ona smatra da se neke stvari mjenjaju.
»Prvo, mijenja se značajno i to na bolje odnos mnogih u opoziciji prema političkom djelovanju i osnovnim strateškim smjernicama države Crne Gore, što jeste preduslov i promjene na političkoj sceni«, kazala je ona.
Teško je bilo očekivati, smatra Uljarević, da će vlast smijeniti opozicija kojoj nije do kraja jasan koncept crnogorske nezavisnosti, evroatlanskih integracija i čiji je politički izraz prepoznavan kao izraz poražene prošlosti.
Ona je ocijenila da danas vlast sve više ima problem sa prošlošću, "i to bi u perspektivi mogao da bude značajan uzrok transformacije političke scene Crne Gore u skladu sa potrebama novih izazova posebno sa potrebama izgradnje vladavine prava".
- I ne manje važno, mijenja se odnos crnogorskih građana prema vlasti, na što jasno ukazuju rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora i to je nova i velika šansa za opoziciju, rekla je Uljarević.
