Društvo

Biogradskom jezeru prijeti nestajanje

19-Biogradsko-Jezero
Prošlo je skoro osam godina od kada su pojedini stručnjaci upozorili da Biogradskom jezeru prijeti nestajenje tokom naredne decenije, ukoliko se brzo ne pristupi sanaciji prirodne brane. Jezero, naime, leži na takozvanoj „čeonoj moreni" širokoj svega 50 metara. Brana je, zbog toga što je rijeka Jezerštica podriva, svake godine, kraća za po tri metra.

Biogradskom jezeru prijeti nestajanje
Portal AnalitikaIzvor

Tadašnje procjene su bile i da će za deset godina brana biti široka svega 30 metara, pa neće moći da zadrži vodu, pišu Vijesti.



Da Biogradskom jezeru vrijeme nije saveznik i da bi pod hitno trebalo nešto učiniti na sanaciji, tvrdi i nekadašnji direktor NP „Biogradska gora"

Dragiša Dožić

. Prema njegovim riječima, procesi kojima je ugroženo jedno od najljepših jezara na Balkanu, svake godine napreduju.



JEZERŠTICA „jede" branu

Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1.094 metra, a ugroženo je od ponora koji se nalaze u njegovom donjem dijelu, na njegovoj sjeveroistočnoj strani, odnosno od Biogradske rijeke koja ga formira i nanosi mulj.



"Pored toga, Jezerštica odvodi vodu iz jezera i progresivnom erozijom potkopava prirodnu branu i prijeti da otvori protok prema donjem dijelu jezera. Ovaj proces godišnje uočljivo napreduje i imao bi za posljedicu potpuno oticanje i nestanak Biograđskog jezera", tvrdi Dožić.



Iako nije precizirao kada bi se moglo desiti to „prosipanje" jezera, on kaže da nije riječ o dalekoj budućnosti.



Inženjer i koordinator projekata zaštite jezera

Radoslav Nikčević

u ranijoj izjavi za "Vijesti" bio je još određeniji. On ja kazao da je stvar hitna, a odlaganje radova na jezeru zločin prema prirodi.



Da je potrebno urgentno reagovati, kako tvrdi Dožić, bili su svjesni još 1988. godine. Tada su nadležni, zbog manjka novca odlučili da fazno pristupe rješenju. Urađen je istraživački projekat za potrebe "sanacije jezera". Po tom projektu se počelo od injektiranja - zatvaranja ponora. Terenski su radovi počeli 1988. godine. Sagovomik lista napominje da je trebalo uraditi još tri bušotine od 100 metata, hidrološko i inženje-rijskogeološko kartiranje jezera, bušotina, kao i laboratorijska ispitivanja.



Foto: commons.wikimedia.org
Portal Analitika