Prema njenim riječima, klijent nije obavezan i ne smije da snosi rizik banke, kao što je, kako je navela, u ovom slučaju HAAB svoj rizik prodala klijentima.
Koordinator čitavog projekta podizanja tužbe, Dragan Senić, saopštio je da je HAAB dala klijentima bankarski proizvod koji ih je doveo u pravo dužničko ropstvo.
“Da bi to shvatili ja ću vam reći na jednom primjeru da na kredit od 120 hiljada eura koji se uredno vraća od 2007. godine, poslije šest i po godina vraćanja i vraćenih oko 70 hiljada eura, na današnji dan dug glavnice iznosi 145 hiljada eura”, objasnio je Senić.
HAAB je, kako tvrde u CEZAP-u, od majke banke iz Austrije dobio eure koje je dao klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci.
Švajcarski franak, kako su rekli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB-a.
“Time je banka dobila ekstra profit”, smatraju u CEZAP-u.
Iz te organizacije su saopštili da je banka htjela da se probije na tržište Crne Gore i privuče klijente nudeći najnižu kamatnu stopu od 5,45 odsto na godišnjem nivou.
Iz HAAB-a su saopštili da je tokom odobravanja stambenih kredita u švajcarskim francima banka aktivno informisala klijente o rizicima koje preuzimaju i posljedicama eventualnih promjena kursa na koje banka ne može da utiče.
Svi klijenti, kako su naveli, koji su uzeli kredite u švajcarskim francima tokom 2007. i 2008. godine, pored redovne kreditne dokumentacije potpisali i izjavu o tome da su u potpunosti svjesni rizika koji preuzimaju.
Oni su na najavu CEZAP-a kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora, što će se sudski dokazati.
„Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, banka nikada nije obavljala korekcije inicijalno ugovorenih kamatnih stopa, niti ičim ugrozila prava klijenata. Na eksterne faktore, međutim, banka ne može da utiče“, saopšteno je iz HAAB-a.
