Društvo

DAMAR: Mladi vole pop, slatkiše, kafiće i garderobu, folk i alkohol slabo kotirani

mladi
M
ladi u Crnoj Gori, sudeći po istraživanjima agencije Damar, najviše slušaju pop muziku, i to tri puta više nego folk, (pop posebno vole djevojke), najredovniji su u svakodnevnom konzumiranju slatkiša i kuvane hrane, a negazirana pića neuporedivo više vole od gaziranih pića i alkohola. Na odjeću i obuću troše najviše, kao i na izlaske u kafiće, dok su mnogo štedljiviji kada je riječ o knjigama, časopisima i novinama, kao i pozorištu ili u bioskopu.

DAMAR: Mladi vole pop, slatkiše, kafiće i garderobu, folk i alkohol slabo kotirani
Portal AnalitikaIzvor

Agencija za istraživanje javnog mnjenja Damar objavila je drugi dio rezultata istraživanja o mladima u Crnoj Gorui, koji se odnose na svakodnevicu mladih – i to ovoga puta, o njihovom odnosu prema muzici, prema potrošnji i prema hrani.

Skoro jedna trećina (31,2%) mladih Crne Gore najradije sluša pop muziku, a zatim slijede: rok, folk, dok samo 1,8 odsto sluša džez.

Pop muziku slušaju mnogo više slušaju žene i to 42,3 odsto, a muškarci samo 19,6 odsto.

Rok muziku prilično izjednačeno slušaju i muškarci i žene. Žene u prosjeku od 16,4 odsto, a muškarci 15,8 odsto. Prosjek kod studenata je nešto voši - 19,9 odsto. Ovu muziku najviše slušaju anketirani čija su mjesečna porodična primanja od 600 do 700 eura (23,0 odsto), a najmanje ispitanici čija su mjesečna primanja porodice preko 1.500 eura (12,9%).

Sudeći po rezultatima istraživanja, folk sluša samo 14,4 odsto ispitanika, i to muškarci 15,8 odsto, a žene 13 odsto. Prosjek slušalaca ove muzike najviši je kod onih koji žive na seoskom području, i to 20,8 odsto ikod onih čija su porodična primanja od 300 do 400 eura (17,8 odsto).

Izvornu narodnu muziku u prosjeku sluša 10,8 odsto mladih. Kod muškaraca je taj prosjek nešto viši nego kod žena 12,4 u odnosu na 9,2 odsto. Najviši prosjek ljubitelja ove muzike živi na seoskom području (20,8 odsto).

Tehno muziku u prosjeku sluša 9,4 odsto mladih, i to 13,1 odsto muškaraca i samo 5,8 odsto žena. A rep 8,5 odsto ispizanika i to muškarci 12,8 odsto, a žene 4,5 odsto.

Kako je frekvencija odgovora za klasičnu muziku (2,2) i džez (1,8%) statistički veoma niska, to ukršteni podaci za ove vrste muzike nijesu validni, Damar iz iz tih razloga, kako je navedeno, nije ni prezentirao.

Svaki peti ispitanik, ili 21,7 odsto, uopšte ne ide na koncerte, na svirkei DJ nastupe, dok 18,7 odsto ispitanika  više puta mjesečno na taj način provodi svoje slobodno vrijeme.

Na koncerte, nikada ne ide 29,4 odsto ispitanika koji žive na seoskom području, nezaposleni u procentu od 31,5 odsto, mladi čija su porodična mjesečna primanja do 200 eura, i to u procentu od čak 50 odsto, kao i oni  koji najčešće slušaju folk (32,9%).

Na koncerte, iznad prosjeka (18,7%) više puta mjesečno idu mladi koji žive na gradskom području i to u prosjeku od 20,7 odsto, ispitanici – studenti 24,1 odsto. Najviši procenat onih koji idu na koncerte i slična muzička dešavanja je među onima čija su mjesečna porodična primanja između 700 i 800 eura (41,5 odsto).

Kao osnovni razlog da ne idu na ovakva dešavanja, ispitanici su u najvećem projseu odgovorili daje razlog – zato što u njihovom mjestu stanovanja rijetko održavau takve manifestacije (36,6 odsto), dok je drugi motiv –nedostatak slobodnogvremena (23,8 odsto). Nedostatak novca kao motiv navelo je samo 14,2 odsto ispitanika, a zato što to i ne voli – 12,3 odsto.

Navike u ishrani: Drugi set pitanja odnosio se na navike u ishrani.

Sudeći po rezultatima ankete, mladi Crne Gore najredovnije svakodnevno konzumiraju - slatkiše (62,4 odsto) i negazirana pića (57,9 odsto), dok kuvana jela, prema rezultatima ankete svakodnevno uzima 56,5 odsto idpitanika, zatim pržena ili pečena jela, koja uzimaju svakodnevno 45,5 odsto ispitanika, te brzu hranu (sendviče, pice, hamburgere, hot dog, pomfrit,..) koja svakodnevno uzima 41,8 odsto ispitanika.

S druge strane, više od polovine ove populacije rijetko ili nikada ne konzumira dijetalnu hranu i alkoholna pića. Najviše ispitanika, njih 56,4 odsto izjavilo je da alkohol konzumira rijetko ili nikad.

Zanimljivo je da brzu hranu u najvišem procentu konzumiraju oni koji imaju najviša porodična primanja – iznad 1.500 eura, a na drugom mjestu su – nezaposleni (60 odsto).

 

Alkohol više od prosjeka, koji je 13,9 odsto, svakodnevno konzumiraju muškarci, i to u prosjeku  od 21,7 odsto, te oni čia su porodična primanja preko 1.500 eura (25,9 odsto)

 

S druge strane, među ispitanicima su bile najbronije žene koje su kazale da alkohol ne konzumiraju nikada ili ga konzumiraju rijetko (69,8%). Takođe, 62,3 odsto onih čija su mjesečna porodična primanja između 700 i 800 eura kazali su da nikada ili rijetko konzumiraju aljkohol.

Koliko i na šta mladi troše?

 

Najveći mjesečni iznos novca mladi u Crnoj Gori, sudeći po rezultatima istraživanja potroše za nabavku odjeće i obuće (37.4 eura), a zatim za izlaske u kafiće i restorane (19,9 eura) i za korišćenje mobilnog telefona (9,9 eura). Najmanje novca izdvajaju za prisustvovanje sportskim takmičenjima (2.1 euro) i za prisustvovanje pozorišnim predstavama, filmskim projekcijama, koncertima (samo 2.6 eura).

A koliko, u prosjeku mjesečno, mladi troše novca za neke aktivnosti koje upražnjavaju u većoj ili manjoj mjeri (dakle, izuzimajući one koji ne troše novac za ove potrebe). Ispitanici su kazali da za izlaske u kafiće i restorane troše 31,8 eura, dok su na drugim mjestu, sa 29 eura, troškovi za putovanja i izlete. Naredni na listi su troškovi za fitnes, teretanu i aerobik, sa 20,2 eura, dok se u kladionicama ostavi 18,7 eura. Za kupovinu knjiga, časopisa i novina troši se 11,9 eura, a za sportska takmičenja 10,1 eura. Za pozorišne predstave, filmske projekcije  i koncerte u prosjeku izdvajaju po 13, 2 eura.

 

Nešto više od jedne trećine (36,7%) mladih svoje prihode ostvaruje kroz redovan radni odnos, a 14,4% putem honorarnog rada. Dakle, polovina ove populacije ostvaruje prihode stalnim ili povremenim poslovima.

Anketa je pokazala da u prosjeku 48,9 odsto ispitanika ne ostvaruje prihode ličnim radom, i to muškarci u prosjeku 50,4 odsto.

Interesantno je da 14,7 odsto studenata kroz redovan radni odnos i 29,4 odsto kroz honorarni-povremni rad ostvaruje lična primanja.

Skoro svaki peti enketirani je kao razlog da nema ličnih primanja, kazao da ne može da se zaposli.

Takav odgovor dali su najčešće oni sa srednjim obrazovanjem (39,7 odsto) i mladi koji žive na seoskom području (37,1 odsto).

Kako su iz agencije naveli u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika, agencija  Damar iz Podgorice je povodom 20 godina postojanja sprovela anketno istraživanje na temu „Svakodnevica mladih u Crnoj Gori“, za koju su ciljna grupa bili mladi između 15 i 25 godina.

Anketni upitnik je imao oko 100 pitanja grupisanih u nekoliko tematskih cjelina:

Mladi i njihovo slobodno vrijeme, Mladi i sport, Mladi i mediji, Mladi i muzika, Mladi i potrošnja, Mladi i ishrana, Mladi i preduzetništvo i Vrijednosne orijentacije mladih.

Projektovani uzorak je na nivou od 1.000 ispitanika u devet crnogorskih opština (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Bar, Ulcinj, Herceg Novi, Berane, Bijelo Polje i Pljevlja.)

Inače, ova populacija, prema popisu stanovništa iz 2011. godine, broji 86.909 mladih, a u opštinama koje su obuhvaćene ovim uzorkom živi 77 odsto ove populacije.

Terenski dio istraživanja je obavljen od 23. marta do 28. marta ove  godine.

Zbog obimnosti empirijske građe, Damar će istraživanja sukcesivno obrađivati i objavljivati.

 

(foto: montenegrotravel)

Portal Analitika