Društvo

MITRIĆ: Da li himna strane države može biti himna političke stranke?

blagota
U
niverzitetaski profesor i nekadašni predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, dr Blagota Mitrić, analizirajući aspekte činjenice da jedna politička stanka u Crnoj Gori kao partijsku himnu koristi himnu jedne strane države, u ovom slučaju, Srbije,  postavlja hipotetičko pitanje - šta bi ostalo od Crne Gore ako bi, naprimjer, albanske stranke za stranačku himnu uzele državnu himnu Albanije, Bošnjačka stranka državnu himnu Bosne i Hercegovine, Hrvatska građanska inicijativa državnu himnu Hrvatske?

MITRIĆ: Da li himna strane države može biti himna političke stranke?
Portal AnalitikaIzvor

“Poslednjih nekoliko dana ponovo se otvorila polemika oko stranačke himne Nove Srpske demokratije ‘Bože pravde’,  pa smo, povodom toga, imali određene argumente iz Nove, od potpredsjednika stranke,  da je ta himna predviđena Statutom Nove, da oni vole tu pjesmu, da je nije pisao Sekule Drljević i slično”, podsjeća u svom reagovanju proslijeđenom Portalu Analitika profesor Mitrić i dodaje:

“Uz uvažavanje svih političkih i drugih prava, zajemčenih Ustavom, postavlja se jedno pravno pitanje, a to je: da li zvanična himna strane države, u ovom slučaju Srbije, može biti himna političke stranke u Crnoj Gori? Po svojoj pravnoj prirodi himna svake suverene i nezavisne države predstavlja jedan od najvažnih državnih
simbola te države. Ako pođemo od faktičke situacije da je Crna Gora, između
ostalog, multinacionalna država - postavlja se pitanje šta bi ostalo od Crne Gore na tom planu ako bi, naprimjer, albanske stranke za stranačku himnu uzeli dražavnu himnu Albanije, Bošnjačka stranka državnu himnu Bosne i Hercegovine, Hrvatska građanska inicijativa državnu himnu Hrvatske – to bi onda ličilo da se u Crnoj Gori stalno održavaju brojni međunarodni skupovi političke prirode, bez imalo malicioznosti. Da ne govorimo o jednoj apsurdnoj činjenicu za Crnu Goru, a legitimnoj činjenici za Srbiju, da ‘Bože pravde’  prirodno pjeva i moli Boga  za spas Srba i srpskih zemalja.
Takođe, Hrvatska pjeva o ‘Lijepoj njihovoj’, što je, takođe, potpuno prirodno, a sve je to  stranačko ‘obilježje’ CRNOGORSKIH političkih stranaka, koje su dio najviše državne vlasti Crne Gore, tj.zakonodavne.”

Profesor Mitrić smatra da iz ovih činjenica proizilazi i sledeće pitanje: da li se "svojatanjem" himni stranih država za stranačku himnu vrijeđa javni poredak Crne Gore?

“Imamo još jedan državni apsurd u oblasti sporta, a to je da crnogorski državljani, koji se nacionalno izajšnjavaju kao Srbi, što  im niko ne može osporiti, na nekoj pretpostavljenoj utakmici između Srbije i Crne Gore, koja se održava u Crnoj Gori, nose državnu zastavu te strane države i navijaju za tu stranu državu, a apsurd je da je državljanin Crne Gore, makar to bilo  na sportskom polju, protiv svoje države!?” – smatra Mitrić.

Po njegovom sudu, baziranom, kako kaže, na iskustvu, sve pobrojano ima itekako
uticaja na rezultat bilo kojih izbora u Crnoj Gori, na štetu protagonista ovih radnji i postupaka. U duhu one igre riječi Džavida Šabovića - ,,ja nijesam glasao za Mila nego protiv Momira!"

Profesor Mitrić na kraju reagovanja podsjeća na jedno lično, ali značajno pravno iskustvo vezano upravo za današnju himnu Crne Gore.  

“Kao član Ustavne komisije za izradu Ustava iz 1992. godine, u svojstvu dekana Pravnog fakuleteta, zalagao sam se da državna himna Crne Gore bude ‘Oj svijetla majska zoro’, a neki su bili za ‘Onamo, namo’ ili, čak ‘Bože pravde’ i nijesmo postigli konsenzus, pa smo postigli truli kompromis da se to riješi zakonom, što nikad nije učinjeno, sve do Ustava Crne Gore 2007.godine, kojim je propisano da je himna Crne Gore ‘Oj svijetla majska zoro".

Portal Analitika