Jasenovac je bio ustaški logor u kome je, prema raspoloživim podacima, ubijeno više od 80.000 ljudi.
Najavljeno je obraćanje hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, predsjednika Sabora Josipa Leke, ministra rada Miranda Mrsića kao izaslanika premijera Zorana Milanovića, te predsjednice Savjeta memorijalnog područja Jasenovac Katice Sedmak i predstavnika logoraša.
Komemoracija počinje susretom sa preživjelim logorašima, nakon čega će kolona s vijencima otići do spomenika, rada vajara Bogdana Bogdanovića, gdje će se održati komemoracija koja počinje minutom ćutanja za sve žrtve logora.
Poslije govora slijedi molitva predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a onda i polaganje vijenaca delegacija u kriptu spomenika.
Kao i svake godine, komemoraciji prisustvuju predstavnici srpskih, jevrejskih i romskih organizacija, predstavnici logoraša i antifašističkih boraca iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i BiH, kao i diplomatski kor.
Prema podacima Memorijalnog područja Jasenovac, do marta ove godine prikupljena su imena i podaci za 83.145 žrtava, dok je na spisku Muzeja žrtava genocida u Beogradu do sada poimenično navedeno nešto manje od 89.000 žrtava.
Komemoracija je trebalo da bude održana 21. aprila, ali je odložena zbog poplavljenog terena.
Sredinom aprila 1945. godine ustaše su počele da se pripremaju za napuštanje logora, uključujući i likvidaciju zatvorenika.
Oko 600 od ukupno 1.073 još živih logoraša napalo je ustašku stražu i krenulo u proboj, koji je preživjelo njih 91.
Preostalih 473 logoraša, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju ubijeno je i spaljeno zajedno s logorskim objektima. Istog dana, izvršen je proboj logoraša Kožare, radnog dela logora u samom mestu Jasenovac. Od 167 logoraša 11 je preživjelo. Partizani su u logor ušli početkom maja 1945.
Pitanje broja žrtava bilo je predmet manipulacija, jer su se procjene kretale od nekoliko hiljada do oko 30 hiljada u Hrvatskoj i od 700.000 do milion u Srbiji.
